U noći sa subote na nedjelju, 29. i 30. oktobra, počinje zimsko računanje vremena, kada se kazaljke sata vraćaju sat unazad.
Ovaj povratak se tehnički izjednačava sa potencijalnim dodatnim satom sna, međutim, resetovanje nije tako lako za naše unutrašnje satove, tačnije cirkadijalni ritam.
Ova praksa pomjeranja satova unaprijed, u proljeće, a zatim unazad na standardno vrijeme, u jesen prvobitno je zamišljena da optimizira prirodno dnevno svjetlo i zadržana je do danas.
Ali kako pomjeranje sata utječe na zdravlje?
Stvaranje desinhronizacije naših tjelesnih satova dva puta godišnje povezano je sa povećanim zdravstvenim rizicima kao što su depresija, gojaznost, srčani udar, pa čak i nastajanje saobraćajnih nesreća.
Moglo bi se reći da će nam dodatni sat značiti, duže ćemo spavati, međutim, ipak ima utjecaja na psihičko i fizičko zdravlje. Naime, prema tvrdnjama stručnjaka, pomjeranje vremena može “izbaciti” naše tjelesne satove iz usklađenog ritma.
Pomjeranje sata unazad utječe na cirkadijalne ritmove tijela – fizičke, mentalne kao i promjene ponašanja.
Naš organizam očekuje da se određene stvari dogode u određeno vrijeme u toku dana (poput spavanja, buđenja i jedenja) na osnovu sunčevih signala i toga što radite te stvari iznova i iznova u isto vrijeme svaki dan.
Kada promijenite tu rutinu, čak i za sat vremena, vaši cirkadijalni ritmovi se blago poništavaju. Tačnije, cirkadijalni ritmovi postaju blago neusklađeni u odnosu na vrijeme na satu, što može odbaciti vrijeme nekoliko dnevnih procesa koji se dešavaju u tijelu (kao što su san, varenje i kardiovaskularno funkcionisanje).
Loše raspoloženje i depresija
Tokom jeseni i zime mnogi obično provode cijeli dan u zatvorenom prostoru na poslu, u školi ili kod kuće. Dok obavimo sve aktivnosti, već je mrak. To znači da se manje izlažemo suncu, što smanjuje količinu vitamina D koji naše tijelo proizvodi. Nizak nivo vitamina D povezan je sa lošim raspoloženjem i depresijom, kao i sa umorom, bolovima u mišićima i oslabljenim kostima. Poremećaji spavanja također mogu uzrokovati povećan rizik od mentalnih bolesti. Gubitak jednog sata večernje svjetlosti može značajno utjecati na naše raspoloženje.
Nedostatak sunčeve svjetlosti potiskuje proizvodnju dva važna hormona: melatonina koji izaziva san i serotonina, koji igra ključnu ulogu u ravnoteži raspoloženja. (tl)