Ima ona narodna: “Znaju šta ima u Angliji, ali ne znaju šta ima u avliji“. Upravo je tako i kad je riječ o uspjesima naših liječnika. Na transplatacijskoj mapi svijeta je ucrtana i naša zemlja, odnosno naša Donatorska mreža. Razvojni put, spjehe i probleme, u velikom tekstu pod naslovom : “Transplantacija organa u Bosni i Hercegovini“, u londonskom „Transplantationu“, jednom od šest najuglednijih svjetskih stručnih časopisa sa tom tematikom, objavili su klinički lideri Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, prof. dr. Zijah Rifatbegović, prof.dr. Senaid Trnačević i dr Maja Kovačević te dr. Edin Begić i dr Edin Nišlić iz UKC Sarajevo.
Donatorska mreža za transplataciju je u BiH registrovana 2001. godine. Sve do danas ne postoji jedinstven zakon na nivou države a on je neophodan da bi naša donatorska mreža bila članom međunarodne donatorske mreže davalaca organa za transplantaciju. Unapređenje donatorske mreže i propagiranje transplantacije svodi se na entuzijazam ljekara, kurseve, predavanja studentima, promotivne materijale i druge aktivnosti koje nisu dio uređenog zakonskog sistema i dugotrajne zdravstvene politike. Ipak, rezultati u transplantaciji organa naše liječnike, posebno hirurge, svrstavaju u red međunarodno referentnih stručnjaka čime držimo korak sa dostignućima moderne svjetske medicine.
Od 1995. godine pa do danas, Univerzitetski klinički centar u Tuzli sudjeluje sa 70 posto transplantacija bubrega, jetre, rožnjače i koštane srži u Bosni i Hercegovini! Uspješnost u presađivanju organa su na razini koje imaju klinički centri razvijenih zemalja svijeta. Time je i interes za transplantaciju u stalnom porastu. Tako je do kraja marta prošle godine bilo na spisku za transplantaciju bubrega 242 pacijenta, jetre 30, rožnjače 20 i srca 12 pacijenata.
Objavom obimnog teksta u „Transplantationu“, naši su ljekari učinili još jedan korak ka društvu moderne medicine, stekli nove bonuse za međunarodnu saradnju koja će ići ka stvaranju novih znanja a u korist pacijenata. (E.A.)