Inicijatori i autori teksta Deklaracije su nevladine organizacije – Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpsko građansko vijeće – Pokret za ravnopravnost, Hrvatsko narodno vijeće i Forum parlamentaraca 1990.
Sredinom pretprošle nedjelje u Sarajevu je – na inicijativu više nevladinih organizacija, nakon višemjesečnog razmatranja i usaglašavanja – usvojen jedan dokument, koji će, po svemu sudeći, biti od ključnog karaktera za budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana i naroda. Riječ je o Deklaraciji o ustavnim i drugim reformama Bosne i Hercegovine na putu u Evropsku uniju i NATO.
Inicijatori i autori teksta su nevladine organizacije – Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Srpsko građansko vijeće – Pokret za ravnopravnost (SGV – PR), Hrvatsko narodno vijeće (HNV) i Forum parlamentaraca 1990. Ove nevladine organizacije su, zajedno sa apelantima pred Evropskim sudom za ljudska prava, predstavnicima organizacija civilnog društva i predstavnicima akademske zajednice, te predstavnicima više političkih organizacija, izuzimajući, naravno, vladajuće, potpisale ovu Deklaraciju, koja je proizvod podrške Principima za izmjene Ustava BiH, koje su dali potpisnici Deklaracije, kao i oko 63.000 građana, koji su putem aplikacije potpisali ovaj tekst. Jedan od ciljeva iz Deklaracije jeste i ubrzani prijem BiH u Evropsku uniju, što su – kako je već poznato – zdušno podržali neki međunarodni zvaničnici, među kojima i bivši visoki predstavnika za BiH Schwarz-Schilling.
Krizna situacija u svijetu, izazvana agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, kako je prilikom potpisivanja Deklaracije rekao Emir Zlatar, predsjednik VKBI-ja, sasvim sigurno je otvorila prostor za nužno djelovanje institucija BiH i predstavnika međunarodne zajednica u BiH, Evropske unije i SAD-a, u kontekstu euroatlantskih integracija BiH, čime bi se, kako je naglasio, zaustavila destabilizacija prostora Zapadnog Balkana, a posebno Bosne i Hercegovine.
Šta je smisao i cilj Deklaracije?
Potpisnici Deklaracije naglašavaju da su saglasni djelovati zajednički kao društveni pokret za Bosnu i Hercegovinu i bolju budućnost svakog pojedinca, poštujući i ne osporavajući pravo ni jednoj političkoj organizaciji na vlastiti pravno-politički subjektivitet i djelovanje, prihvatajući učešće organizacija civilnog društva i ostalih potpisnika Deklaracije u kontekstu konsultativne uloge i monitoringa u procesima praćenja i provođenja usaglašenih stavova i principa u ovoj Deklaraciji. Potpisnici smatraju da neophodne promjene Ustava BiH ne mogu biti u suprotnosti sa primjenom Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i njene prednosti nad svakim drugim pravom. Radi se o dokumentu koji je država BiH ratifikovala u Parlamentarnoj skupštini BiH (2002) i koji predstavlja “ustavni instrument evropskog javnog poretka”. Svako daljnje odgađanje izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava vodilo bi ka isključenju BiH iz Vijeća Evrope i trajnom prekidu svakog integrativnog procesa.
Dalje se naglašava da se pregovori ne mogu voditi pod bilo kakvim pritiscima ili ucjenama, bez obzira na to od koga dolaze, već isključivo na temeljima vladavine prava i unapređenja temeljnih ljudskih prava u demokratskom i mirnom okruženju. Potcrtava se da se svi pregovori, razgovori i eventualni dogovori, koji se vode sa domaćim i međunarodnim zvaničnicima, koji se odnose na izmjene i dopune Ustava Bosne i Hercegovine, moraju temeljiti, usaglasiti i na koncu parafirati od svih političkih organizacija koje imaju svoje zastupnike i delegate u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a koje su potpisnice ove Deklaracije, na slijedećim principima: Provedbi pravosnažnih presuda Evropskog suda za ljudska prava, po apelacijama Jakoba Fincija, Derve Sejdića, Azre Zornić, Ilijasa Pilava, Samira Šlaku i Svetozara Pudarića.