Ruski mediji stalno prikazuju Putina na “važnim” sastancima s mnoštvom saradnika. Ali kako se čini, sve je manje ljudi kojima ruski predsjednik uopće otkriva što namjerava učiniti.
I ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba se nakon sastanka s ruskim ministrom Sergejem Lavrovom ovog tjedna požalio kako do nikakvog sporazuma nije ni moglo doći, jer ruski ministar očito “uopće nema mandat da pregovara”. Kako kaže ukrajinski ministar, “čini se da o tome u Rusiji odlučuju drugi ljudi”, a ne ministar vanjskih poslova te zemlje.
Naravno, to može biti i pregovaračka taktika ruske strane, ali se u ovom slučaju i mnogi analitičari slažu kako je ovo doista samo “Putinov rat” i kako o gotovo svemu odlučuje sam. “Putinova uloga u donošenju odluka se promijenila.
Prije je bio nešto kao predsjednik uprave ‘Rusija d.d.’ gdje je poslušao glavne dioničare, sad se počeo ponašati kao car”, procjena je Nikolaja Petrova iz instituta Chatham House koji sad posebno analizira tajnovitost procesa donošenja odluka u Kremlju. “Sve češće Putin donosi odluke potpuno sam, bez ikakvih obzira i kompromisa s ostalim važnim čimbenicima u toj zemlji.”
Evo vam te “laži Zapada”
Koga Putin još uopće sluša?Odgovor na to pitanje se najbolje pokazuje u rane sate 24. veljače gdje se vidjelo tko je uopće znao da predstoji ruska invazija Ukrajine. U tom trenutku je Putin već javno objavio neovisnost separatističkih pokrajina na istoku Ukrajine, ali čak i najvjerniji poslušnici Kremlja postavljeni na čelo medija u Rusiji su bili potpuno iznenađeni invazijom.
Naravno, uobičajena je pregovaračka taktika otezanja kad se sugovornik stalno poziva kako “se mora konzultirati”. Ali u slučaju iskusnog ruskog ministra vanjskih poslova se doista čini da on uopće ne spada u Putinov krug osoba.
“Ruska propagandna mašinerija je inače dobro pripremljena za sve velike događaje”, objašnjava Roman Dobrohotov iz istraživačkog portala The Insider. “Svakog četvrtka direktori državnih televizija i drugih važnih medija se okupljaju u Kremlju gdje dobivaju instrukcije kako da izvještavaju o ovom ili onom. Ali ni njima nitko nije rekao da će biti rata s Ukrajinom. Svi su mislili da se radi samo o priznavanju Donbasa.”
Ukazuje i da je politika državnih medija bila kako su ruske jedinice na granici s Ukrajinom tamo tek na vježbi i kako će se brzo vratiti u vojarne. A sve priče o mogućoj invaziji i ratu su tek “lažna histerija Zapada”. “To je bio Vladimir Putin s ministrom obrane i tajnim službama. Samo oni su znali”, uvjeren je Dobrohotov.
Tek šačica “silovikija”
Direktori državnih medija svakog tjedna dobiju naputke što da misle o važnim pitanjima i kako da o njima izvještavaju. Ali o ratu u Ukrajini – čak ni oni nisu imali pojma!
Petrov procjenjuje kako su za invaziju sigurno znali i šefovi ruskih tajnih službi, Aleksander Bortnikov koji je na čelu FSB-a i čelnik obavještajne službe za inozemstvo SVR, Sergej Nariškin. Oboje su stari suradnici KGB-ovca Putina još od njegovih dana u Lenjingradu i Putin ih kao na šahovskoj ploči, postavlja tamo gdje misli da bi mu najbolje mogli poslužiti: Nariškin je neko vrijeme bio i predsjednik ruskog parlamenta. Ali makar su znali kako predstoji rat, Petrov za obojicu smatra kako “ne izgledaju kao mislioci kadri razviti bilo kakav oblik strategije”. Odnosno, strategija je jasna: slušati što Putin kaže.
“Starac u bunkeru”
Već dok je i krug ljudi s kojima se Putin savjetuje malen, krug osoba koji se i osobno susreće s ruskim predsjednikom je još manji. Putin je poznat da se upravo panično boji od korone: još od početka pandemije se on na televiziji pojavljuje samo iz svoje rezidencije u Novo Ogarevom u okolici Moskve. Tamo je postavljen poseban tunel za dezinfekciju kroz kojeg moraju proći svi posjetitelji.
Čak i na sastanku s Šojujem i Gerasimovim, Putin sjedi daleko od njih
Već i zbog toga ga zatočeni oporbeni političar Aleksej Navalni iz šale zove “starcem u bunkeru”, a jasno je tko je još svoje posljednje dane proveo ispod zemlje. U svakom slučaju, svatko koga Putin želi primiti mora prije toga biti 14 dana u strogoj i nadziranoj karanteni – ili, kao kad dođu rijetki strani gosti, sjediti za upravo apsurdno dugačkom stolu daleko od vladara Kremlja.
Netko će to platiti…
Petrov procjenjuje i kako je način komunikacije sa svojim suradnicima promijenio mnogo toga: jer jedva tko ima vremena za dvotjednu karantenu tako da se sva komunikacija u pravilu dešava videom. A na taj način je “mnogo teže osjetiti što sugovornik doista misli o onome što govorite”, smatra analitičar.
I prilikom posjete njemačkog kancelara Scholza Putinu ove veljače, udaljeni su bili metrima bizarno velikog stola. Naravno, njemački kancelar nije ni pomišljao pristati da ga Rusi testiraju na koronu i da im tako “pokloni” svoj dnk.
Ta samoća u koju se povukao Putin sad može biti i opasna: veoma je vjerojatna procjena zapadnih službi kako je ruski vojni vrh vjerovao u brzu pobjedu ili barem skori pad ukrajinskog predsjednika Zelenskog. Umjesto toga se borbe nastavljaju, žrtava je sve više i kako procjenjuje Abas Galajmov koji je prije pisao govore za ruskog predsjednika, Putin bi ubrzo od bijesa htio da se kotrljaju nečije glave. “Prvi na popisu za srdžbu su sigurno čelnici ministarstva obrane, možda i tajne službe FSB. Nitko od njih mu nije rekao kako bi ovo mogao biti dugi, krvavi rat, a ne tek lagani ‘blitzkrieg'”, kaže Galajmov za DW.
“Ali to neće učiniti odmah jer je u ratu. A na primjer kazniti ministra obrane ili zapovjednika stožera u ovom trenutku bi zapravo značilo da i sami priznajete kako ste pogriješili.” (DW)