Ako ruske snage pokušaju zauzeti novi teritorij u Ukrajini, suočit će se s vojskom koja je daleko manja i slabije opremljena od njihove vlastite, ali očvrsnuta u osam godina borbi.
Gotovo desetljeće rata ostavilo je Ukrajinu s gotovo pola miliona veterana s borbenim iskustvom, od kojih se mnogi sada, službeno ili neslužbeno, pripremaju za ponovnu borbu.
Ta kombinacija, i sama veličina ukrajinskog teritorija, znači da čak i ako Rusija može nadjačati ukrajinske snage na konvencionalnom bojištu, svaki vojni sukob mogao bi dovesti do dugotrajnog i krvavog partizanskog sukoba.
“Ruska vojska ima bolje naoružanje i tehničku opremu od nas, pa možemo izgubiti bitke ili pohode. Ali oni nikada ne mogu osvojiti zemlju ako je ukrajinski narod motiviran”, rekao je Serhiy Kryvonos, umirovljeni general specijalnih snaga i bivši zamjenik sekretara Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu.
Kryvonos putuje zemljom razgovarajući s veteranima i organizirajući obuku kako rukovati oružjem kako bi se pripremio za narodni ustanak u slučaju invazije Rusije. “Pogledajte iskustvo Afganistana. Nisu ga mogli držati Sovjetski Savez, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo”, rekao je. “Nisu mogli pobijediti talibane jer su oni bili dobro motivirani. Njihovo najjače oružje bili su partizani, danju civili, a onda su noću uzimali oružje da pucaju ili zakopaju bombu na cesti.”
U Kijevu se političari šale kako je Vladimir Putin učinio više za stvaranje moderne Ukrajine nego njihove vlastite stranke, dajući im zajedničkog neprijatelja i prisiljavajući ih da se ujedine oko ukrajinskog identiteta. Putinove godine agresivne politike prema Ukrajini također su pomogle u usavršavanju vojske protiv koje sada može narediti ruskim vojnicima da se bore.
Godine 2014., kada je Rusija zauzela Krim, a snage koje podržava Rusija preuzele kontrolu nad istokom, ukrajinska vojska je bila u toliko degradiranom obliku da vojnici nisu dobijali ni hranu. U godinama nakon raspada Sovjetskog Saveza, disciplina je narušena, sistemi oružja desetljećima su bili bez održavanja, a jedva da je iko od ukrajinskih vojnika vidio borbu.
“Ukrajinska vojska 2014. i ukrajinska vojska sada su dvije potpuno različite stvari, iako bez (te vojske) uopće ne bismo imali državu”, rekao je Taras Chmut, veteran i vojni analitičar iz nevladine organizacije Come Back Alive u Kijevu koji podržava borce s fronta opremom i obukom.
“Imali smo veliku vojsku, s puno opreme, ali bila je stara i nije bila u dobrom stanju. Hrana nije dolazila do prve linije, ljudi su se tukli u trapericama”, rekao je. “Čak ni osnovne zalihe nisu stizale do vojnika, od pancira do kompleta prve pomoći i komunikacijske opreme.” Danas je logistika i obuka poboljšana, a vojska se proširila za oko 100.000 vojnika, na oko 260.000. Chmut procjenjuje da bi ukupna mobilizacija, uključujući veterane i sigurnosne snage, mogla naoružati više od milion Ukrajinaca.
Ali kada je riječ o hardveru, Ukrajina je još uvijek iznimno ranjiva. Ima dugu obalu, ali, nakon što je Rusija zauzela Krim i njegove luke, gotovo da nema pomorskih kapaciteta. Nema proturaketni odbrambeni sistem, a sistema protuzračne odbrane su uglavnom ruske proizvodnje, zastarjeli i nemoguće ih je Ukrajini popraviti jer ne mogu dobiti dijelove.
Ako Rusija dobije kontrolu nad nebom nad Ukrajinom, Chmut kaže da se boji civilnog pokolja poput onog u dijelovima Sirije, gdje je rusko oružje korišteno u područjima pod kontrolom pobunjenika.
“Pokušavamo naglasiti da moramo raditi na jačanju naših zračnih snaga”, rekao je. “Nije važno koliko je ljudi spremno za borbu, ako neprijatelj kontrolira zračni prostor, to bi moglo biti kao u Siriji, bombardiranje gradova s velikim brojem mrtvih među civilima.”
Kryvonos je bio zabrinut da bi civili mogli biti gađani sa kaznenim mjerama, čak i ako nisu gađani oružjem. “Ne trebaju čak ni otvarati vatru. Kijevu možete isključiti struju izvan grada”, rekao je. “Što je grad veći, lakše je stvoriti paniku i baciti ga na koljena. Ako isključite struju, to će za nekoliko dana postati noćna mora, bez vode i grijanja.”
Rekao je da vlade nisu učinile dovoljno da upozore civile da pripreme zalihe hrane i vode, pa čak ni postavile znakove za skloništa. To je posebno zabrinjavajuće jer osim nadmoćne ruske snage oružja u konvencionalnom zračnom prostoru, mogli bi pokrenuti razorne kibernetičke napade koji bi Ukrajincima otežali pristup informacijama kako se odvija bilo kakva invazija.
Dok se vlada ne kreće dovoljno brzo po njegovom i mišljenju mnogih drugih Ukrajinaca, ljudi prave vlastite planove i pripremaju se za otpor za koji Chmut kaže da će uslijediti nakon ruskog napada
“Ako dođe do invazije, bit će to totalni rat kao 1939. godine. Cijela zemlja će uzvratiti, doći će do masovnog otpora. Zapad bi trebao znati da će biti i veliki broj izbjeglica, možda 5 do 10 miliona.”
Oni koji su odlučni u borbi je i Oleg Sentsov, filmski reditelj s Krima koji je postao nacionalni heroj nakon što je 2014. pritvoren u svom rodnom gradu i osuđen za terorizam na ruskom vojnom sudu. Grupe za ljudska prava osudile su to kao pokazno suđenje.
Proveo je pet godina u ruskim zatvorima, uključujući zatvor u Sibiru, gdje mu je hladnoća ozbiljno narušila zdravlje, prije nego što je pušten u razmjeni zarobljenika 2019. Kaže da je spreman boriti se, čak i dok se njegov najnoviji film, Rhino, slavi na festivalima.
“Bit ću u uniformi. Imam neku vojnu obuku i znam kako se ponašati u ratu”, rekao je u intervjuu u kafiću u centru Kijeva, nekoliko sati prije nego što je Putin najavio svoje planove da prizna otcijepljene regija Ukrajine. “Glavna stvar koju sam naučio u ovom životu je da se ne bojim. U tako teškom trenutku, ja neću biti osoba koja bježi iz svoje zemlje.”, piše The Guardian