O sankcijama Evropske unije Miloradu Dodiku i drugima razgovarat će se na sastanku ministara vanjskih poslova 24. januara
Nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH, i Alternativnoj televiziji, sve oči su uprte prema Evropskoj uniji.
Tineke Strik, europarlamentarka Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza iz Nizozemske, za Oslobođenje ističe da će se naredni sastanak ministara vanjskih poslova država EU održati 24. januara.
Samo prijetnja
– Za sada čujemo da Nizozemska pokušava forsirati sankcije u kontekstu EU, što bi, naravno, bio najjači mogući signal i ima najviše efekta. Mađarska se tome oštro i javno protivi zbog bliskih odnosa mađarskog premijera Viktora Orbána i Dodika. On ističe da bi Mađarska stavila veto na sankcije, ali prema odluci iz 2011, samo 15 zemalja treba da glasa za kako bi sankcije bile usvojene. Mađarski veto je samo prijetnja, a ako dovoljno država bude imalo volju, doći će do sankcija širom EU. Zato sam u novembru inicirala da se pojedinačno uputi pismo ministrima vanjskih poslova EU, da pokušam da ih uvjerim da glasaju za uvođenje paketa sankcija kada se ovo pitanje postavi. Razgovora će svakako biti i na narednom sastanku 24. januara. Ako se tokom sastanka pokaže da nema dovoljno podrške, nadam se da će postojati grupa članica koje će se zalagati za uvođenje zajedničkih multilateralnih sankcija. Time bi se poslao važan signal Dodiku, ali i građanima BiH, ističe Strik.
Nada se da će odluka SAD-a probuditi i druge zemlje.
– Koliko čujemo, zalaganje za sankcije unutar Evropskog vijeća predvode Njemačka, Nizozemska i Belgija, ali sigurno ima i drugih zemalja koje su za sankcije, ali manje otvoreno ili nisu definisale svoj stav. Nadam se da će odluka SAD-a probuditi zemlje koje su sumnjale i da ćemo imati značajnu grupu zemalja EU koje bi uvele bilateralne sankcije. Ako se prave zemlje pridruže – poput Austrije u kojoj Dodik i ljudi koji ga okružuju navodno imaju mnogo imovine – to već ima potencijal da ozbiljno utječe na njega, poručuje Strik.
Bodo Weber, viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije, kaže da su sankcije SAD-a, koje su prvi put uvedene protiv Dodika zbog prijetnje secesijom, impozantne, jer ne idu u širinu, a u isto vrijeme sankcionišu ljude u okviru globalne borbe SAD-a protiv korupcije.
Kvalifikovana većina
– Postoji opcija korištenja restriktivnih mjera koje su uvedene prije deset godina za zvaničnike u BiH. Da bi došlo do stavljanja imena iz BiH na spisak, unutar Vijeća EU treba tzv. kvalifikovana većina, a ne jednoglasnost i s obzirom na to da su države članice koje podržavaju Dodikovu politiku značajno u manjini unutar EU, ne vidim prepreku zašto Unija ne bi u dogledno vrijeme trebala donijeti odluku o uvođenju restriktivnih mjera protiv Dodika i drugih članova vrha RS-a, naglašava Weber.
EU treba da slijedi SAD i sankcioniše Dodika, brzo i odlučno, napisao je na Twitteru nizozemski europarlamentarac Thijs Reuten
Ana Pisonero Hernandez, glasnogovornica Evropske komisije za susjedstvo i proširenje, podsjeća da “EU ima na raspolaganju sankcije, ali ih do sada nije koristila protiv pojedinaca u zemljama zapadnog Balkana, iako ih SAD koriste u slučaju nekoliko zemalja, uključujući BiH”. Katalin Cseh, europarlamentarka Kluba Renew Europe iz Mađarske, na Twitteru je napisala da su “SAD uvele sankcije nacionalističkom vođi bosanskih Srba Miloradu Dodiku zbog destabilizacije BiH i da bi i EU to trebala uraditi”.