Kontroverzni predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik zahtjevom za ukidanje OHR-a nije stao nego je dodao i onaj o okončanju vojne misije Evrooske unije Altea u Bosni i Hercegovini tvrdeći da je to nepotrebno. Njemu smetaju stranci u BiH, jer misli da nije njih da bi on ostvario sve svoje planove, pa i onaj o mirnom izlasku iz BiH. Zaboravlja da, osim visokog predstavnika i EUFOR-a, o mirnom životu ove države brine međunarodna zajednica u širem smislu koja bi onemogućila secesiju i zaustavila prekrajanje granica.
O produžetku mandata trupa Evropske unije u BiH u novembru odlučuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, s tim da Ruska Federacija kao stalna članica tog vijeća ima pravo uložiti veto, ali konačnu odluku donosi većina. Rusija i Kina su već pokušali spriječiti imenovanje Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH, ali nisu uspjeli jer je većina članica u pomenutom vijeću, s Ameriknacima na čelu, ocijenila da je njegovo imenovanje u Vijeću za provedbu mira (PIK-u), i pored protivljenja Rusije, regularno i da nikakva potvrda u UN-u nije potrebna.
Jedno je sigurno: da se Milorad Dodik i njegova stranka ponašaju konstruktivno, da uvažavaju BiH i grade je, a ne da stalno dižu tenzije i prijete secesijom – ovdje ne bi trebalo da budu ni Ured visokog predstavnika, ni EUFOR, ali dok se secesionisti bahate međunarodne snage tu moraju biti zbog očuvanja mira, lične i ukupne sigurnosti. Doduše, broj vojnika EUFOR- a, od 2004. kad je počela misija do sada, dosta se smanjio, pa ih je sada oko 600 iz 19 država.
Prvobitni cilj EUFOR-a bio je da osigura provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, doprinosi sigurnom okruženju i pruža podršku procesu evroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine. Mandat misije od 2012. godine je izgradnja kapaciteta i obuka Oružanih snaga BiH, podrška lokalnim vlastima u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja, te pružanje podrške za sveobuhvatnu strategiju EU za BiH. Zadaci vojnih snaga EU-a uključuju i čišćenje minskog prostora, kontrole naoružanja, municije i eksploziva i upravljanje uskladištenim oružjem u zemlji.
Zapravo, najveća promjena u EUFOR-i desila se ove godine budući da je formaciju poslije Brexita napustila vojska Velike Britanije, pete svjetske vojne sile. Doduše, u Ujedinjenom Kraljevstvu istakli su svoj puni angažman u izgradnji mira u BiH, od sudjelovanja u sastavu NATO-a do podrške EUFOR-u dodajući da je i prvi zapovjednik EUFOR-a bio njihov general-major Dejvid Lekej.
Kad je formiran EUFOR, s tadašnjih 7.000 vojnika, bio je to povijesni događaj, budući da je Evropska unija dobila respektabilnu vojsku namijenjenu izgradnji mira u jednoj državi koja nije u Evropskoj uniji. Tada je vojska EU-a manje-više preuzela sav personal i naoružanje od SFOR-a, koji je bio pod zapovjedništvom NATO-a, samo su im bedževi na uniformi bili drugačiji, ali ono najvažnije je ostalo isto – provođenje vojnog dijela Dejtonskog sporazuma i očuvnje mira.
Treba reći da se redovno održava vježba “Brzi odgovor” kao godišnja provjera osposobljenosti EUFOR-a da izvrši brzo pojačavanje snaga u BiH, s dijelom svojih rezervnih snaga koje se u visokoj pripravnosti nalaze u zemljama partnerima. Vježba se provodi u saradnji s Bbh. vlastima, Oružanim snagama BiH i agencijama za provođenje zakona. (Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitički komentator iz Sarajeva)
(Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu su isključivo autorovi i ne odslikavaju nužno stavove redakcije portala)