Jusufović: Probleme sam naslijedio, ali neću ih gurati pod tepih!

Grupa hirurga UKC Tuzla i univerzitetskih profesora: šef Odjeljenja proktologije Samir Delibegović, šef Odjeljenja jednjaka i medijastinuma, Goran Krdžalić i šef Odjeljenja opšte hirurgije, Fuad Pašić, uputili su krajem aprila ove godine prijavu za “nastavak mobinga” protiv načelnika Klinike za hirurgiju, Zijaha Ferhatbegovića.

U prijavi dostavljenoj generalnom direktoru Vahidu Jusufoviću, naveli su da im je uskraćeno pravo na rad, tojest, na operativni program, “unatoč respektabilnoj stručnoj i profesorskoj karijeri”, da ih se na razne načine ponižava i srozava njihov nesumnjivi ugled, potčinjeni su kolegama nižeg ranga i osobama kojima su bili profesori i mentori “bez ikakve analize, diskusije i konsultacija sa Stručnim kolegijem klinike”.

Navode i da se protiv Rifatbegovića i UKC Tuzla vodi sudski proces zbog sličnih razloga (spor na Općinskom sudu Tuzla od sredine prošle godine vodi primarijus Amer Odobašić – op.a.). Ističu svoje mišljenje da je načelnik privatizirao kliniku, potkrepljujući to podatkom da “80 posto programa onkološke hirurgije urade dvojica hirurga, Rifatbegović i Konjić, koji su u rodbinskim vezama”.

Slično je stanje, kažu, i na odjeljenjima hirurgije pluća,  jednjaka i medijastinuma, “gdje se na svaki način nastoji dezavuisati jedini profesor torokalne hirugije u BiH, Goran Krdžalić, kome se, kako pišu, bukvalno otimaju operacije izmišljanjem raznih procedura, konzilija i preusmjeravanjem pacijenata, a uklonjen je i iz procesa subspecijalizacije i edukacije mlađih kolega”. Napominju i da je Krdžalić “prije pet godina među prvima na Balkanu uradio Uniportal VATS proceduru, da bi mu za nadređene u timu danas stavili njegove specijalizante, hirurge Nusreta Ramića i Mirhu Agić“.

NASTAVAK STANJA BI MOGAO IMATI NESAGLEDIVE POSLJEDICE

Od generalnog direktora, Vahida Jusufovića, traže “sprječavanje mobinga prema ratnim hirurzima, nastavnicima i primarijusima Klinike za hirurgiju UKC Tuzla”, jer bi, kako stoji u dopisu, “nastavak ovakvog stanja mogao imati nesagledive posljedice u produbljavanju loših međuljudskih odnosa, na stagnaciju stručnog i naučnog napretka Klinike, kao i na loš uticaj na druge klinike UKC-a”.

Na ova i druga pitanja pokušali smo odgovore naći u razgovoru s generalnim direktorom UKC-a Tuzla, Vahidom Jusufovićem.

– Nije tačna konstatacija da nije postojala komunikacija i da nije bilo reagovanja menadžmenta na dešavanja na Klinici za hirurgiju. Mjesec dana svog mandata proveo sam razgovarajući sa svim akterima dešavanja, i pojedinačno i kolektivno. Imamo i zapisnike sa sastanaka. Primijetio sam da situacija može kulminirati u smjeru koji može nanijeti štetu, prije svega, Klinici za hirurgiju, svima pojedinačno, a i UKC-u općenito. Nalazimo se u vanrednoj situaciji, a dolaze nam stvari koje su se skupljale sigurno deset godina. Zatekao sam ih, ali ih neću gurnuti pod tepih, a isto tako neću im dati prioritet u rješavanju – rekao je Jusufović na početku razgovora.

Ne dvoji da su na Klinici za hirurgiju poremećeni međuljudski odnosi, dodavši da je takva situacija zatekla i njegovog prethodnika, te da, smatra, traju od odlaska rahmetli Deše Mešića. Od tada, četiri puta imenovan su vršioci dužnosti načelnik Klinike, a prije deset postavljen je Zijah Rifatbegović.

Spomenutu kliniku smatra jednom od boljih u UKC, ističući kako tamo postoji pet – šest izvrsnih stručnjaka, koje odlično poznaje. S nekima je bio u ratu, a sa svima je u stalnoj komunikaciji, te smatra da su negativna dešavanja nepotrebna.

– Kad se sve razlista i kad s njima razgovaram, vidim da to nisu stvari koje trebaju završiti na sudu. Molio sam ih da ne podnose prijave jedni protiv drugih i da ne vode sudske parnice kad se sve može okončati komunikacijski. Većina njih ne može da shvati da direktor i menadžment UKC-a nisu arbitar koji se treba opredijeliti za jednu ili za drugu stranu. Ako postoji među njima problem u komunikaciji, tražimo da se razgovara i da se lopta, prostim žargonom rečeno, spusti na zemlju – navodi direktor UKC-a.

POSTOJI SUKOB AUTORITETA

Dodaje da je razgovora na ovu temu bilo u decembru prošle godine i januaru ove. Izgledalo je, veli, da će se problemi otkloniti.

– U razgovorima su približili neke stavove, pružili su ruke jedni drugima, obećali da će se problemi u komunikaciji popraviti. Međutim, bude mirno tri – četiri mjeseca, a onda se ponovo zakuha. Tražio sam od svih načelnika da unutrašnje probleme rješavaju unutar svojih klinika, da se neće miješati menadžment, a pogotovo da se problemi ne bi trebali rješavati sudskim putem. Mislim, da su na način kako su sada postupili, najviše štete nanijeli sebi, jer su liječnici koje izuzetno cijenim.

Jusufović ističe da su svi akteri događaja vrhunski stručnjaci i da vjeruje kako iza svega stoji “sukob autoriteta” i da se, u stvari, svi žele bolje radno pozicionirati. Riječ je o liječnicima koji imaju iza sebe dugododišnje rezultate i priznanja, ali je takav i Rifatbegović.

– Sigurno da u međusobnim odnosima postoji problem sukoba autoriteta. Svi spomenuti su univerzitetski profesori i čim se nekom desi da nešto nije uredu on, umjesto da probleme riješi u međusobnoj komunikaciji, piše dopise. U zadnje vrijeme, toga je toliko da bi se moglo naslagati kao za knjigu „Rat i mir“. Stvar je u tome da je profesor Rifatbegović odlučio da pojedine profesore stavi u drugu kolonu. Znate šta to znači? Ako imate četiri ili pet dežurnih, stavi ko je prvi dežurni, ko drugi, treći i ko je prva kolona, ko druga, treća… Suštinski to ne znači ništa, a njih je to povrijedilo, jer su ispred neki s nižim referencama. Međutim, to je pravo načelnika.

Podsjeća da nema elemenata da pokrene postupak po kojem bi načelnika  optužio ili rekao da je prekršio svoje ovlasti.

– Da li se ja slažem s tim u svakom momentu? Pa nekad se i ne slažem. Ali, tražim da razgovaraju i da se situacija smiri. Očigledno nije krenulo u tom pravcu i u zadnjih mjesec dana počelo je ponovo da isplivava na površinu. Ljude koji su podnijeli tužbe osobno sam molio da to ne rade, da to nije dobro ni za njih ni za kuću – naglašava naš sagovornik.

DIREKTOR I MENADŽMENT NISU SUDSKI ARBITAR

Na pitanje da li se radi o više sudskih tužbi pokrenutih protiv UKC-a i načelnika Rifatbegovića, Jusufović kaže da zna za jednu, a da je neke hirurge odgovorio od tužbi.

– Jedan od kolega mi je rekao da je njegova tužba vrijedna života, što me je frapiralo. Kad sam pogledao o čemu se radi, stekao sam dojam da su u pitanju lični odnosi i neke stvari koje nisu vrijedne tužbe. Svi moraju shvatiti da direktor i menadžment UKC-a nisu sudski arbitar. Kao direktor, imam određene ovlasti, ali i one imaju granicu. Postoje procedure koje se moraju sprovesti, mora se formirati tim i u njemu moraju biti članovi po obrazovanju i statustu u rangu ljudi čije navode treba ispitati. Ja mogu donijeti određene zaključke koji idu prema Etičkom komitetu koji nisu obavezujući u smislu definitivnih odluka. I na kraju cijele priče, opet se mora sjesti i riješavati razgovorom – kaže Jusufović.

Međutim, činjenica je da o ovim problemima nije bilo rasprave na Etičkom komitetu duži period i direktor to potvrđuje.

– Za vrijeme mog mandata, u ovih šest mjeseci, Etički komitet nije o ovome raspravljao, jer se nije ni sastao s obzirom na pandemiju Covida-19 i zabranu okupljanja više od dva – tri čovjeka. Istina, u decembru prošle godine bio je aktuelan dopis prof. Samira Delibegovića, koji je tražio zaštitu prava na rad. Upravo je taj akt bio povod zajedničkog sastanka na kojem su, osim Delibegovića, bili i profesori Krdžalić i Rifatbegović, ljudi iz Pravne službe i tadašnja medicinska direktorica Fahrija Skokić.

S obzirom na to da se više hirurga žali na uskraćivanje prava na rad i ravnopravan tretman, te da ističu kako u onkološkom programu dva hirurga rade 80 posto operacija, da neki imaju, primjera radi, dvije, a drugi deset puta više operacija ili da ekspertu prof. Krdžaliću manje kompetentni tumače probleme u njegovoj oblasti, Jusufović smatra da to nije uredu.

– Ja sam 14 godina bio načelnik klinike.  Postoje obaveze, prava i limit načelnika klinike. Smatram da je stvarno nedopustimo da neko radi dvije operacije mjesečno. Ali, kad ih sastavim i kad razgovaramo, pogledam listu operacija, pokušavam da riješim i otpetljam te stvari. Prijavljivali su oni načelnika, ali je i načelnik njih prijavljivao. Moram reći da, kad se desi problem na nekoj klinici, ne zovem nijednog šefa odjeljenja, niti bilo kojeg doktora pojedinačno, nego zovem načelnika klinike. I njega pozivam na odgovornost za sve loše stvari koje se tiču UKC-a, ali i za dobre stvari.

Ne tvrdi da na toj klinici nema problema, ali ni da ima toliko krucijalnih da bi se trebao narušavati njihov i ugled same klinike.

– Kao što rekoh, radi se o problemima kako će se neko od tih autoriteta “namjestiti” u nekom pozicioniranju. U aprilu iduće godine načelniku Klinike za hirurgiju ističe drugi mandat. Neka konkurišu, neka se takmiče zalaganjem, borbom, dobrim radom i da se tako nametnu za određene pozicije – mišljenje je direktora UKC-a.

POLITIKA JE NAPRAVILA VELIKU ŠTETU

Na opasku da se već duže vrijeme ljudi na važnim pozicijama u UKC-u i drugim ustanovama tog tipa postavljaju zahvaljujući političkoj, a ne stručnoj podobnosti, naš sagovornik kaže da je to očito, ali da uvijek postoji način borbe, a da “sigurno šefovi klinika i ustanova neće biti postavljani preko suda”.

– Pa jeste, politika je napravila najveću štetu ne samo UKC-u, nego i drugim javnim ustanovama, i ne samo zdravstvenim. I neće se to moći riješiti preko noći. Slažem se da uvijek ne određuje sve stvari struka, bude i politike. Složit ću se i da je mjesto direktora UKC politička funkcija, pored stručne i organizacijske. Ali, da ne bi trebalo da se ide dalje što se tiče postavljenja stručnih kadrova. No, desi se da neke stvari ne budu kako želimo, mada ja težim da uvijek preovladava struka. Nekada uspijem, a nekad ne – rekao je čelni čovjek UKC-a.

Što se zapisnika sa sastanaka o rješavanju međusobnih odnosa tiče, sagovornik kaže da je riječ o internom aktu koji ne može staviti javnosti na uvid. Dosadašnja komunikacija s medijima u smislu iznošenja nekih nemilih događaja, kaže, nikome neće donijeti dobro.

– Ovo s optužbama, etičkim komitetom, tužbama Službi za akreditacijske standarde neće dovesti nigdje. Ako bude nužno, ja ću na kraju stvari uzeti u svoje ruke i primijeniti ono što mi daje Statut. To se od mene i očekuje, ali neka svi znaju da piramida ima vrh i bazu. Ne mora se stvar rješavati tako što se sijeće vrh piramide, neke se stvari mogu sjeći i s baze piramide. U ovo teško vrijeme 99 posto svoje energije i vremena usmjeravam da nas pandemija virusa korona ne razori i ne uništi kompletan sistem – konstatuje Jusufović.

U jednoj od prijava trojice profesora, navodi se objavljivanje članka profesora Rifatbegovića u časopisu “International Journal od Recent Scientific Research”, koji je, u najkraćem, koncipiran kao “Prikaz slučaja”, a u kojem je naveden slučaj pacijentice M.O. kod koje je u dvije operacije izvršen “uspješan način rekonstrukcije zajedničkog žučnog kanala”. U prijavi se navodi da su iznesene netačne činjenice, da je pacijentica operisana pet puta i da je preminula. Od etičkih komiteta UKC, Medicinskog fakulteta, Univerziteta i Ljekarske komore TK traže da se da se ovaj “sramotni nazovi naučni rad” povuče iz dosjea autora za napredovanje i da mu se izreknu sankcije.

– Ako se primijeti nešto što je netačno, ne piše se ni Medicinskom fakultetu, ni UKC-u, ni Etičkom komitetu, nego se piše uredništvu časopisa u kojem je objavljen rad, demantira se i traži da se skine s liste citiranih radova. Sve drugo je pogrešan put. Ali, pitat ću ja vas: otkud toliko intresovanje da se obori jedan takav rad od 4-5 ljudi? Ja to ne bih nikad uradio ako nisam 100 posto siguran. Konkretno znam da se nije radilo o naučnom radu nego o referisanju određenog slučaja. I nije na Etičkom komitetu UKC da to rješava nego na uredništvu časopisa u kojem je taj rad objavljen – smatra Jusufović.

PETICIJA ČETRDESETAK ANESTEZIOLOGA

Postoji i peticija iz 2018. godine, koju je potpisalo četrdesetak radnika Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju UKC, u kojoj se Rifatbegović prijavljuje za mobing. Istina, ta je prijava došla u vrijeme kada je na čelu UKC Tuzla bio Nešad Hotić i nije bilo reakcije. I mnogo drugih problema iz vremena Hotića zateklo je aktuelnog direktora Jusufovića.

– Ja to sve znam, spreman sam da primim bilo koju medijsku kuću da razgovaramo, ne guram stvari pod tepih. Sigurno nisam osoba koja će to prepustiti slučaju. Nije neuralgična tačka bila samo hirurgija, bilo je više klinika. Ali, jedna po jedna se smiruje. Postoje za to metode, ali ne može se sve uraditi odjednom. Ali, budite sigurni, da nije problem samo u načelniku klinike prof. Rifatbegoviću, nego i u ovih 4-5 ljudi, koji, što se tiče ponašanja, nisu sjajni. Ne ulazim u njihovu struku. Opet, kažem, radi se o vrhunskim stručnjacima i dobrim ljudima i iznenađuje me da se tako ponašaju. Jednostavno, njihov način i aspiracije prema određenim stvarima su veoma pogrešno artikulisane. Iznijeli su nekoliko tvrdnji koje nisu tačne, a osim toga zaboravljaju da uprava UKC nije sud – tvrdi Jusufović.

Dodaje da akteri svih događaja moraju shvatiti da direktor u poduzimanju mjera mora sve dobro izvagati i da trebaju znati koje su njegove ingerencije po Statutu.

– Ja UO predlažem promjenu načelnika i postavljenje načelnika, a za šefove odjeljenja ne pitam nikoga i mogu za pet minuta pomjeriti sve. Ali za takvu odluku čovjek mora dobro promisliti i izvagati. Dakle, ne želim da ovladaju emocije, da bez saslušavanja i smirivanja obje strane donesem odluku, koja može biti štetna, prije svega, za ustanovu, jer je meni ustanova važna. Naravno, važne su mi i te kolege. Svi su kod mene boravili po nekoliko sati. Mogu vam pokazati telefon da vidite poruke koje sam dobijao. Ne zamjerim im što imaju taj način borbe pa izlaze na portale. Ali, mi je samo krivo što se ne potpišu. Sve navedite da sam ja rekao i da stojim iza svega – kategoričan je direktor UKC-a.

POENTA KNJIGE “ŽUTI CAR”

Jasno mu je da svi ljudi ne reaguju jednako. Neko, kad iscrpi sve mogućnosti, a ne bude zadovoljan, poseže za medijima. No, za sve treba pravo vrijeme.

– Po organizacijskoj šemi na Klinici za hirurgiji morat će doći do značajnih promjena. Ljudi koji su nezadovoljni morat će preuzimati i dio odgovornosti. Svima savjetujem da ne zaborave da smo svi kolege i da imamo uspjehe. Ima jedna knjiga koju sam zapamtio, a zove se „Žuti car“. Svi mi za sebe kažemo da smo dobri doktori, da smo vrhunski.  A ipak mi radimo u jednoj maloj sredini koja se zove BiH i TK. Koja je poenta knjige „Žuti car“? U staroj Kini postojale su ulice i mjesta u kojima su se ljudi liječili na tradicionalni, način primjeren vremenu. Svaki onaj koji ima mrtvu dušu, morao je da okači na trijem svijeću ili fenjer. Tako da onaj ko ide da mu se pruži usluga, ide tamo gdje je više mraka, a manje svjetla. A, ako slažeš, pa te uhvate, onda ti sijeku ruku. Ja ne znam koliko bi nas ovdje po ovog gradu hodalo bez ruku – slikovito pojašnjava naš sagovornik.

Ako neko potencira stalno da mu je uskraćeno pravo na rad i da je diskriminiran, onda se to treba sagledati i riješiti. S tim se slaže i “general” UKC-a koji ističe da su mu dragi profesori Krdžalić, Delibegović, Pašić i Odobašić, ali i Rifatbegović. Svi su eksperti u svojim oblastima.

– Moraš se boriti da uđeš u prvi tim, moraš trenirati, dokazivati se, moraš neke stvari znati i komunikacijski riješiti, trebaš nekad i popustiti da bi došao u prvi plan, a ne samo sukob, sukob…Moram reći da ne branim načelnika Klinike, ne stojim apriori iza njegovih postupaka. Savjetovao sam mu da malo popusti, da kolegama u verbalnoj komunikaciji drugačije pristupa. Zamislite mene kao generalnog direktora da se grubo ponašam prema drugima. Kad sam ljut, ja okrenem na šalu ili ušutim. Moj krajnji zaključak je: skup vrhunskih doktora  koji medjusobno ne trpe autoritet. Bilo bi dobro da imamo mogućnost da napravimo pet hirurških klinika i svih pet bi imale posla. Poenta mog poziva je da svoje kolege zaštitim, posavjetujem i da zaštitim ustanovu u kojoj radim. Teško je vrijeme borbe s koronom u kojoj i svi oni učestvuju vrlo korektno. Sačekajmo malo da sve ovo prođe, sve drugo će doći na red – zaključio je generalni direktor UKC Tuzla, Vahid Jusufović. (Razgovarao: Miroslav Petrović)