Evropska komisija upozorila je da će preispitati finansijsku podršku zbog ograničene primjene ključnih reformi u pravosuđu BiH.
Problem u bosanskohercegovačkom pravosuđu promatra se na potpuno pogrešan način, kaže profesorica Lada Sadiković.
Stručnjakinja za ustavno pravo Lada Sadiković kaže da bez ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini putem usklađivanja Aneksa 4 – Ustava Bosne i Hercegovine sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava neće doći do suštinskih pomaka u radu pravosuđa, jednog od tri ključna stuba svake funkcionalne države, čak ukoliko Evropska unija i nastavi izdvajati novac za pravosudni sistem u zemlji, kojeg su najavili ukinuti.
Evropska komisija upozorila je Bosnu i Hercegovinu da će zbog ograničene primjene ključnih reformi u pravosuđu preispitati svoju finansijsku podršku koju su do sada pružali.
Iz Komisije su tokom sedmice izdali saopćenje u kojem navode da žale zbog otpora na koje nailaze ključne reforme “unutar bh. pravosudnog sistema, ali i šire” i podsjećaju da je vladavina prava osnovni kriterij na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.
Kako se navodi, Evropska komisija je u posljednjih 15 godina osigurala više od 30 miliona eura za jačanje nezavisnosti, integriteta i efikasnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovine, no nisu zadovoljni sa postignutim reformama.
Bosna i Hercegovina se nalazi vrlo nisko na listi vladavine prava, pravosudne i druge institucije u zemlji su pod utjecajem politike, dok su neka od osnovnih ljudskih prava, poput prava da budu birani ili da biraju na izborima, za neke građane još uvijek nedostupni.
Obezglavljeno pravosuđe
Sadiković, koja je i profesorica na Fakultetu za kriminologiju, kriminalistiku i sigurnosne studije u Sarajevu, kaže da se problem u bosanskohercegovačkom pravosuđu posmatra na potpuno pogrešan način. Smatra da nije novac Evropske komisije taj koji može riješiti probleme unutar bosanskohercegovačkog pravosuđa, već da zemlji treba vratiti neke osnovne mehanizme, poput Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, koji je ukinut, “iz nepoznatih razloga”.
“Pravosuđe je obezglavljeno ukidanjem Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, dok su svi pojedinci pod jurisdikcijom države dovedeni u neravnopravan položaj pred zakonom”, rekla je Sadiković Al Jazeeri, dodajući kako vjeruje da će biti uzaludni svi pokušaji unapređenja bosanskohercegovačkog pravosuđa dok se taj sud ponovo ne vrati u funkciju.
Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, koji je 1995. godine u zemlji zaustavio četverogodišnji rat, Bosna i Hercegovina je ostala bez vrhovnog suda. Sudska vlast u zemlji sada je podijeljena između dva entiteta i Distrikta Brčko, u Federaciji BiH još i između deset kantona. Na nivou države postoji još Ustavni sud, te Sud Bosne i Hercegovine koji se bavi pitanjem organiziranog kriminala i ratnih zločina.
Profesor s Pravnog fakulteta u Sarajevu, Kasim Trnka, kaže da svi ti sudovi ne mogu zamijeniti vrhovni sud, te da je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih zemlja bez tog suda.
“U svim demokratskim državama [vrhovni sud] odlučuje u drugom ili trećem stepenu i zauzima pravna stanovišta o postavljenim pitanjima, koja postaju obavezujuća za sve druge sudove u zemlji. Vrhovni sud ujednačava pravnu praksu na teritoriji cijele zemlje”, kaže Trnka.
“Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, imamo slučaj da jedan predmet potpuno drugačije može biti riješen u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu”, dodaje Trnka.
Uloga međunarodne zajednice
Sadiković kaže da iz Evropske komisije imaju potpun uvid u probleme bosanskohercegovačkog pravosuđa. Svi ti problemi su, uz brojne rezolucije ponovno pobrojani i u nedavnom izvještaju Reinharda Priebea, nezavisnog pravnog stručnjaka Evropske unije, kojeg je Unija angažirala da sačini sveobuhvatan izvještaj o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Priebe je u izvještaju naveo: “Vidljiv je izuzetan stepen nefunkcionalnosti svih institucija u Bosni i Hercegovini”.
“Kompletiranjem pravosudne piramide putem ponovnog uspostavljanja Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, te istovremenim jačanjem sudske, zakonodavne i izvršne vlasti u smislu podjele ali i potrebne međusobne suradnje, jedini je mogući način osposobljavanja države Bosne i Hercegovine da samostalno izvršava svoje, kako regionalne tako i međunarodne obaveze”, kaže Sadiković, uz dodatno pitanje: “Da li Bosna i Hercegovina kao postgenocidno društvo ima pravo na pravdu”.
“Venecijanska komisija [Komisija za demokratiju putem prava], koja je u više navrata pozvana od strane organa Vijeća Evrope i EU-a, da promptno pristupi ustavnim promjenama pa čak i da pomogne Bosni i Hercegovini da donese novi ustav, to još uvijek nije učinila, iako trenutno radi na izmjenama kako Ustava Srbije tako i svih drugih članica Vijeća Evrope, tamo gdje je to potrebno u smislu poboljšanja opće funkcionalnosti”.
Sadiković se pita i “zašto je država Bosna i Hercegovina izuzetak, prvo, što jedina u svom ustavu sadržava diskriminatorne odredbe, i drugo, što joj je još uvijek uskraćeno pravo na prilagodbu svih odredbi Ankesa 4 – Ustava Bosne i Hercegovine suprotnih Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava, koja je ‘ustavni instrument evropskog javnog poretka'”?
Nije samo pitanje Bosne i Hercegovine
Ranije pokušaje da se u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine otvori pitanje uspostave vrhovnog suda odbili su zastupnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, koji ne žele podržati jačanje državnih institucija na uštrb entiteta.
Sadiković misli da taj problem više ne može biti pitanje samo Bosne i Hercegovine, “koja je, nakon dvadeset i pet godina provođenja mira dokazala da sama ne može provesti potrebne reforme”.
“Zašto institucije Visokog predstavnika i Specijalnog predstavnika EU-a zajedno sa Vijećem Evrope i Venecijanskom komisijom, i pored svih upućenih poziva ali i obaveza koje su preuzele, još uvijek nisu pomogle državi Bosni i Hercegovini, koja nema neophodne instrumente, da putem usklađivanja Ustava sa Evropskom komisijom, što je njena ustavna obaveza, postane moderna demokratska, pravna i socijalna država?”
“Velike sile, potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, su preuzele odgovornost kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Zbog toga se krivica ni ovog puta ne može tražiti samo unutar Bosne i Hercegovine”, kaže Sadiković.(Al Jazeera,tl)