UKC Tuzla: Još jedna svjetska priča (Foto)

Stručni, vrijedni i pošteni ljudi mogu sve! Čak, i u Bosni i cijeloj Hercegovini, državi koju decenijama uništava njena vlast. Svjedoči to i jedna od priča o našim, a svjetskim doktorima, doktoricama, medicinskim sestrama i medicinskoj braći iz Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli. Oni su učinili sve da, u konkurenciji regija, po rezultatima postanu prvaci svijeta u borbi protiv korona virusa!

Rečenu vijest o nauspješnijoj regiji u svijetu, objavile su najveće svjetske novinske agencije. Mi smo, kao i obično, do bolesti zavidni, prešutili golem, svjetski uspjeh naših „bijelih mantila“. Da bi priča bila još ljepša i bogatija, tuzlanski su stručnjaci istovremeno bili uspješni i na najsloženijim i najzahtjevnijim poslovima liječenja pacijenata. Jedan od primjera uspjeha, u vrijeme borbe protiv „kraljice“ virusa, jesu i dvije transplatacije koštane srži iliti matičnih ćelija obavljene na Klinici za hematologiju i transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze.

Za nastavak priče potrebno je reći da je Klinika za hematologiju i transplataciju koštane srži prva klinika te vrste u Bosni i Hercegovini, osnovana 2004. godine. Zasluga je to prof. dr. Milomira Maleševića, koji je liječničku karijeru započeo u Tuzli, a završio na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu gdje je postigao svjetske rezultate u transplataciji koštane srži.

– Na molbu tadašnjeg direktora UKC, dr. Nedreta Mujkanovića, dr Malešević je rado došao u Tuzlu i mi smo od njega sticali znanja o transplataciji koštane srži – kaže šefica Klinike, prof. dr. Aida Ćustović-Arnautović koja s ponosom ističe kako njen tim ljekara i medicinskih sestara i tehničara ima evopske a time i svjetske standarde u uspješnosti transplatacije matičnih ćelija.

Ipak, čudi se jednoj pojavi.

-Na našu kliniku dolaze pacijenti iz cijele BiH, pa i neki iz susjednih država. Mi imamo rezultate kao na klinikama u Evropi. Tamo jedna transplatacija koštane srži stoji oko 250.000 eura, a kod nas deset puta manje – 25.000 eura! Ne znam zašto se pacijenti šalju u inostranstvo. Voljela bih bi da mi neko odgovori!

Dakle, rečeni pacijent iz Brčkog imao je maligno oboljenje koštanog sistema i kad je završeno početno liječenje, izvršena je transplantacija matičnih ćelija hematopoeze. Uz unaprijed dato izvinjenje teškog razumijevanja stručnog govora liječnika, bilježim slijedeće riječi prof. dr. Aide Ćustović –Arnautović.

– Kod ovog malignog oboljenja, pacijent je sam sebi donator. U ovom slučaju smo „natjerali“ matične ćelije, koje se nalaze u koštanoj srži, da „isplivaju“ u perifernu krv. Kad smo posebnom metodom vidjeli da je dovoljan broj njih isplivao, pacijentu smo ubacili centralni venski kateter u jugularnu venu. Nakon toga pacijent je poslan na transuziologiju gdje su se „pobrale“ njegove matične ćelije – objašnjava veli šefica Klinike.

Matične ćelije se potom zamrzavaju na -193 stepena Celzija, a onda se u povoljnom trenutku vraćaju pacijentu putem autologne transplatacije. Kad smo već kod brojeva, kažimo da je na Klinici do sada urađena 121 autologna i 21 alogena transplatacija matičnih ćelija. Ovih drugih je manje zbog nedostatka zakonske i druge regulative o donorskoj mreži na nivou države bez koje nema ni međunarodne saradnje u razmjeni doniranih organa. I tu je politika kočnica!

Šta sa viškom  „pobranih“ i zaleđenih matičnih ćelija?, pitamo profesoricu.

-Kako je riječ o neizlječivoj bolesti, transplatacija predstavlja jedan od vidova održavajuće terapije. Kod ovih pacijenata uzimamo dva aferezna produkta. Ukoliko se bolest vrati, mi imamo gotove ćelije koje pacijentu odmah dajemo, kako ne bi ponavljali isti postupak – kaže prof. dr. Aida Ćustović-Arnautović koja je i profesor na Madicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

U teškim i složenim uvjetima epidemije korona virusa, menadžment UKC Tuzla, na čelu sa prof. dr. Vahidom Jusufovićem imao je precizan plan izolacije, sterilnosti područja rada i puta pacijenta.

– Naša klinika radi kao tim od samog osnivanja. Ja sam šef, sportski rečeno, kapiten ekipe. Tu su iskusni doktori specijalisti, dr. Azra Jahić, dr. Haris Šahović, dr. Vlastimir Simendić, dr. Alma Halilbašić, dr. Samira Hasić, glavna sestra Klinike Sanela Suljić, odgovorna sestra za Odjeljenje transplatacije Alisa Grabovičkić, hematologije Nizama Fazlić, poliklinike Alma Mešković, tu su još smjenski medicinari Sabina, Fatima, Mersa, Vedran, Rusmir, Merlin, Besima, Nevresa… – kaže naša sagovornica.

Svakog dana održava se konzijij. U njemu su svi liječnici. Dogovaraju se, analiziraju svakog pacijenta. Tim za transplataciju uključuje i spacijaliste s drugih klinika i ima 25 članova, od patologa, radioterapeuta, imunologa, molekularnih biologa do transfuziologa.

– Naš rad je svakodnevni izazov, svakodnevno učenje. Samo, ako mi stariji ne ostavimo bolje stručnjake od nas, onda nismo ništa uradili – veli na kraju razgovora, prof.dr. Aida Ćustović-Arnautović. (Ekrem AVDIĆ – Foto: Arhiva UKC Tuzla)