Dan mladosti 25. maj, slavio se kao Titov rođendan (video)

Dan mladosti je bio praznik u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ), koji se obeležavao 25. maja, a proslavljao se od 1945. do 1988. godine.

Ovaj praznik je bio povezan sa rođendanom doživotnog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita i prvih godina se obeležavao samo kao njegov rođendan, a 1957. godine je na njegovu inicijativu postao Dan mladosti.

Glavni simbol ovog praznika bila je Štafeta mladosti, koja je nošena oko mjesec i po dana kroz čitavu teritoriju Jugoslavije i 25. maja predavana Titu na veličanstvenom sletu, koji je organizovan na stadionu JNA, piše Espreso.rs.

Štafeta mladosti nastavila je svoj život i poslije smrti Josipa Broza i postaje simbol ljubavi i odanosti njegovom djelu. Sa zakletvom Jugoslovena da će i ubuduće biti čvrsti i nepokolebljivi na Titovom putu, predavala je se ispod portreta Josipa Broza, predsjedniku Saveza socijalističke omladine Jugoslavije.

Dana 26. januara 1988. godine SSOJ je ukinuo priredbu sleta, koja je bila veoma popularna.

Za nosioce Štafete mladosti birani su uzorni omladinci – odnosno najbolji učenici i studenti, mladi radnici, istaknuti sportisti, akcijaši-udarnici i uopće mladi koji su se isticali svojim učenjem, radom ili zalaganjem. Posebna pažnja pridavana je prvom i posljednjem nosiocu Štafete, koji je imao zadatak da je na proslavi preda Titu, odnosno predsjedniku SSOJ.(espreso,tl)

Objavljen je i spisak posljednjih nosilaca Štafete mladosti, od 1957. do 1987. godine.

1957 — Miko Tripalo, predsjednik Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije
1958 — Mića Prelić, član Štaba omladinskih radnih brigada na izgradnji autoputa Ljubljana-Zagreb
1959 — Stanka Gorišek, radnica iz Celja
1960 — Mile Gavritov, radnik iz Štipa
1961 — Slobodan Jovanović, radnik iz Titovog Užica
1962 — Fuada Midžić, studentkinja iz Sarajeva
1963 — Momčilo Кnežević, učenik iz Pljevalja
1964 — Josip Harcet, radnik iz Zagreba
1965 — Miroslav Cerar, jugoslovenski reprezentativac u gimnastici
1966 — Mirko Anžel, potporučnik JNA
1967 — Miodrag Strunjaš učenik iz Pljevalja
1968 — Edvard Franković auto-mehaničar iz Pazina
1969 — Кatica Stefanović, studentkinja iz Niša
1970 — Ljiljana Žežova, učenica iz Skoplja
1971 — Nazmija Jenjeva, radnica iz Prištine
1972 — Branko Mandić, radnik iz Bihaća
1973 — Milan Ivetić, radnik iz Кikinde
1974 — Vojko Mahnič, radnik iz Izole
1975 — Vjera Begović , studentkinja iz Titograda
1976 — Milivoje Miša Maričić, zemljoradnik iz sela Selevac, kod Smederevske Palanke
1977 — Marica Lojen, učenica iz Кumrovca
1978 — Čede Đorđevski, student iz Skoplja
1979 — Sanije Hiseni, student iz Prištine
1980 — zbog smrti Josipa Broza Tita Štafeta je prekinula svoj put
1981 — Ivan Ižak, mašinbravar iz Beočina
1982 — Ciril Zaplotnik, zemljoradnik iz sela Zaplotnik, kod Кranja
1983 — Miodrag Mrdak, oficir duge plovidbe iz Кotora
1984 — Milibor Antović, rudar iz Bora
1985 — Zoran Vignjević, jugoslovenski juniorski prvak u streljaštvu, sa Кrka
1986 — Tatjana Dodevska, zaposlena, kao najbolja studentkinja, kao pripravnica u SUP-u u Кumanovu
1987 — Rajmonda Borošaj, učenica iz Gnjilana.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *