Lični stav: Izgradnja Bloka 7 TE Tuzla – projekat generacije ili početak kraja JP “Elektroprivreda BiH”

Dugoročnim planom razvoja JP „Elektroprivreda BiH” (JP EPBiH) predviđena je u TE Tuzla izgradnja Bloka 7 snage 450 MW, proizvodnje 2721,81 GWh i 390 GWh toplotne energije, a u TE Kakanj Bloka 8 od 300MW.

Blok 7 u TE Tuzla je zamjenski kapacitet za blokove 3, 4 i 5 koji će u narednom periodu, zbog starosti, prestati s radom. Najavljena je izgradnja TE Banovići od 350 MW i TE Kamengrad od 430 MW.

U Republici Srpskoj planirana je izgradnja TE Ugljevik od 650 MW i najavljena izgradnja TE Gacko snage 350 MW. U Federaciji BiH je aktuelana izgradnja Bloka 7 u TE Tuzla. Na objavljeni tender za izgradnju Bloka 7 prijavile su se dvije kompanije:i z Kine „Gezhouba Group Compani limited” i iz Japana „Mitsubishi Hitachi Power”. Kompanija iz Japana je odustala zvanično zbog političke situacije u BiH, a nezvanično zbog neizvjesne profitabilnosti projekta. Prihvaćena je ponuda iz Kine. Ugovorena cijena izgradnje Bloka 7 je 1,45 milijardi KM. Projekat će se finansirati na način da JP EP BiH obezbijedi 15 posto od cijene projekta a za ostalih 85 posto od „Exim Bank” iz Kine. Garanciju za kredit dali su Vlada Federacije i oba doma Federalnog parlamenta. Posao je ugovoren po sistemu „ključ u bravu“. Rok izgradnje je 56 mjeseci.

Nijedna investicija u BiH nije izazvala rasprave, koje se još uvijek vode, kao izgradnja Bloka 7. Podršku izgradnji pružaju Vlada Federacije, JP EP BiH i lobiji poslovno povezani za JP EP BiH.

ZA I PROTIV GRADNJE BLOKA 7

JP EP BiH odluku o opravdanosti izgradnje obrazlaže na slijedeći način: Prednost izgradnje „Bloka 7“ su zamjena za postojeće blokove koji izlaze iz pogona i da daje jednaku proizvodnju energije uz manju potrošnju uglja, kontinuitet u proizvodnji uglja, prestukturiranje rudnika uglja, rad u kogeneraciji čime se obezbjeđuje dugoročno snabdijevanje toplotnom energijom okolnih gradova, te povećanje energetske efikasnosti, a u skladu s tim smanjenje emisija zagađujućih materija.

Po svim tehnološkim parametrima Blok 7 je sa najstrožijim zahtjevima evropskih direktiva i domaćim zakonodavstvom. Realizacija projekta će se odraziti na razvoj komunalne infrastrukture i unapređivanje standarda života stanovništva u lokalnoj zajednici gdje je JP EP BiH kroz program prijateljskog okruženja u projekte unapređenja lokalne infrastrukture do sada uložila 3,6 miliona KM itd. (Izvor: Web str.JP „EP“ BiH)

Protiv izgradnje Bloka 7 su „Energetska zajednica EU” (EnZa) i sve ekološke organizacije. Ugovor o uspostavi EnZa BiH je potpisala 25. oktobra 2005. god. i produžila 24. oktobra 2013. godine, ugovorom BiH se obavezala da sa drugim potpisnicima obrazuje zajedničko tržište el. energije i gasa po standardima EU sa kojim će se integrirati, a to se postiže direktivama EU.

U području el.energije, gasa, konkurencije, zaštite životne sredine EnZa smatra da se garancija Vlade Federacije na kredit za izgradnju Bloka 7 predstavlja nezakonitu državnu pomoć i da to poteže ozbiljno pitanje posvećenosti BiH međunarodnim sporazumima i evropskim pravilima u okviru sporazuma o EnZa.

EnZa ima ozbiljne primjedbe na dio Ugovora u kojem se VF obavezala da će pokriti i sve ostale vezane troškove. Traži da tzv. vezani troškovi budu precizno i koliko mogu iznositi.
EnZa sa navedenim zahtjevom štiti interese BiH. Podsjetit ću na događanja oko nedavne izgradnje TE „Šoštanj“ u Sloveniji. Ugovorena cijena za izgradnju iznosila je 600 miliona dolara, da bi na kraju preko vezanih troškova porasla na nevjerovatnih 1,4 milijarde dolara.

Interesantna je izjava Bakira Izetbegovića koju je dao nakon sastanka sa komesarom za proširenje EU Johannesom Hanom. Izetbegović je izjavio:

„Ako BiH bude koristila ugalj, morat će plaćati EU milijardu eura doprinosa zbog toga što pravi ekološke probleme“. (Izvor: Portal „Bljesak Info“ , 28. mar 2019. godine)

ŠTA JE SPORNO SA EKSPLOATACIONIM REZERVAMA UGLJA U RUDNIKU „KREKA“

Vlada Federacije je na sjednici održanoj 16.maja 2019.godine, dakle u godini kada počinju radovi na izgradnji, naredila da se ubrzaju sve aktivnosti vezane za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla, Bloka 8 TE Kakanj i nove TE Banovići i izvrši revizija rezervi uglja u FBiH. Pa zar to nije definisano Fizibiliti Studijom – Dokumentom izvodljivosti koji vezano za raspoloživost potrebnim resursima, daje odgovor na osnovno pitanje: Da li objekat treba graditi ili ne?

Način na koji rezerve iskazujemo već dugo godina u svijetu se ne koriste niti su priznate. Takođe, način obračuna rezervi u svijetu već decenijama se radi u namjenskim softverima za to. To povlači drastične mjere koje se moraju sprovesti a to su:

– Izmjene zakona i pravilnika koji se tiču geologije i rudarstva
– Izradu 3D karata ažurnog stanja rudarskih radova na površinskim kopovima bar za strateške kopove (a to je danas jeftino)
– Izradu baze podataka ugljenih basena FBiH, koja bi se dalje koristila pri izradi projektno-tehničke dokumentacije za rudnike (sličnu stvar ima EPS u Srbiji)
– Posvetiti se izradi geoloških modela ležišta, tehnoloških modela i sl. Kako bi se moglo ići ka upravljanju kvalitetom uglja koji je potreban bloku 7
– Za upravljanje kvalitetom nije dovoljno samo znati A+B+C1 rezerve, nego je potrebno dosta gušća mreža istražnih radova da bi se mogao prognozirati kvalitet uglja, a što jedna od najbitnij stvari pri snabdijevanju TE, i
– Školovati kadar koji može odgovoriti navedenim stvarima.

Iskazivanje eksploatacionih rezervi u geološkim elaboratima daje potpuno pogrešnu sliku o stvarnim rezervama, a da bi iste okarakterisali kao eksploatacione potrebno je predhodno uraditi Predfizibiliti ili Fizibiliti studije kojima se definiše način eksploatacije (površinska ili podzemna) kao i drugi elementi koji određuju ograničenje dokazanih rezervi u prostoru i po dubini, čime se definiše i nivo eksploatacionih rezervi.

Na primjer, ako je podzemna eksplatacije u pitanju, treba računati sa 50 posto iskorištenja rezervi od ograničenih eksploatacionih rezervi iz Geološkog elaborata.

Blok 7 obezbjeđuje nesmetan rad rudnika i energetsku neovisnost narednih 50 godina, izjavio je Bajazit Jašarević, doskorašnji generalni direktor JP EP BiH („Oslobođenje 10. septembra 2019.godine).

Godišnje potrebe za ugljem Bloka“ su 3,3 milona tona, koje će obezbjeđivati PK Dubrave i Šikulje, tj. Rudnik „Kreka“. Ukupne potrebe za rad Bloka 7 su 165 miliona tona. Kolike su rezerve uglja oba površinska kopa teško je utvrditi. Na Web stranici Rudnika, raspoložive (ažurirane) rezerve se ne navode nego rezerve definisane prije otvaranja kopova. Iznose za oba kopa 196,6 miliona tona. U toku provedenog rada u periodu 1980 – 2020.god. otkopano je ukupno cca. 43 miliona tona, što znači da je u ležištima ostalo neotkopano cca. 125 miliona tona, što ne daje tačan iznos raspoloživih rezervi, jer su pojedini dijelovi ležišta  devastirani radi izmjena Glavnog projekta, neplanskog otvaranja manjih kopova (Brnare 1 i 2, Crveno Brdo).

Naredbom da se ažuriraju rezerve ležišta uglja Vlada Federacije je izrazila sumnju u veličinu istih. To su trebali uraditi prije rasprave o izgradnjni termo blokova.
Rudarski institut iz Tuzle je 2009. godine je uradio za potrebe JP EP BiH „Studiju dugoročnog snabdijevanja ugljem TE Tuzla, rezerve i kvalitet uglja u ležištu”. Podaci iz Studije nisu dostupni, međutim iste rezultate treba inovirati, jer je od tada proteklo oko 10. godina, a stanje na objektima se samo pogoršavalo.

Koji su to zamjenski objekti za PK Dubrave i PK Šikulje, čije kupne rezerve su ispod granice potrebnih za novi blok i TE Tuzla i da li će se sa istih moći u potpunosti eksploatisati prikazane rezerve s obzirom na stanje istih (veliki zaostaci otkrivke, narušena stabilnost kosina, razvoji radova ne prate projektna rješenja, problemi sa odlagalištima, itd.).
Dakle JP EP BiH krenula je sa realizacijom veoma skupog projekta izgradnje bloka 7, a da prema dostupnim podacima nije definisala tačne rezerve i kvalitet uglja Rudnika Kreka.

O PRESTRUKTURIRANJU PK DUBRAVE I PK ŠIKULJE

„Kada je riječ o prestrukturiranju rudnika uglja, sa ovom tehnikom i organizacijom rada, oni neće moći zadovoljiti potrebe opsluživanja Bloka 7. To će tražiti u cijelosti prestrukturiranje sektora. To će biti potpuno novi rudnici.“ (Edhem Bičakčić, bivši generalni direktor JP EP BiH i predsjednik CIGRA, Slobodna Bosna, 2. marta)

Najavljuje se potreba prestrukturiranja rudnika, koja nikada nije ni bila sporna, i koju su najavili iz JP EP BiH, prije deset godina nakon pridruživanja rudnika u JP EP BiH.
Iz JP EP BiH su stalno isticali nisku produktivnost u rudnicima u poređenju sa rudnicima u Sloveniji. Uporedimo ostvarenu produktivnost po zaposlenom na godišnjem nivou 2017. godineu Rudniku „Velenje“ Slovenija i Rudniku Kreka u BiH. U Rudniku „Velenje“ostvareno je 2.512 tona po radniku godišnje, a u Rudniku Kreka 670 t/radniku/god.

U rudniku „Velenje„ koji obezbjeđuje ugljem TE Šoštanj 6 produktivnost je veća za 4,2 puta. Uporedimo ostvarenu produktivnost po zaposlenom na godišnjem nivou u TE Šoštanj 6 snage 600 MW i TE Tuzla snage 715 MW: U TE „Šoštanj“ ostvareno je 17,5 GWh a u TE“Tuzla“ 4,6 GWh. Dakle, produktivnost TE Šoštanj 6 je veća od ostvarene u TE Tuzla 3,8 puta, a od TE Kakanj 4,6 puta.

Da bi produktivnost Bloka 7 bila ista kao u TE Šoštanj 6 trebalo bi biti zaposleno 160 radnika (kakva je sudbina zaposlenih na blokovima koji će prestati sa radom o tome ni riječi). Prestukturiranje rudnika se mora upotpunosti uskladiti sa izgradnjom Bloka 7 i sastoji se iz više faza, revizije projektne dokumentacije, izbora tehnološke opreme i „obezbjeđenju novčanih sredstava“. Najosjetljiviji dio je zbrinjavanje radnika koji će ostati bez posla. Za svaku od navedenih faza treba obezbjediti novčana sredstva.

JP EP BiH je u velikim finansijskim problemima. Za uplatu avansa za izgradnju Bloka 7 morali su uzeti pozajmicu od 145 miliona KM i pod hipoteku staviti Blok 6, i dio upravne zgrade. Pretpostavljam da će finansijska sredstva pokušati obezbijediti povećanjem cijene električne energije. Od Vlade Federacije imaju „bjanko“ podršku. Prosječna plata u JP EP BiH veća je od 2.000 KM. Sa platom idu prema EU, a sa rezultatima rada prema dnu Evrope.

PROFIT IZ TE TUZLA IDE U SARAJEVO

Kakva će biti sudbina „Bloka 7“ nakon puštanja u rad? Sve upućuje da će sa postojećom organizacijom JP EP BiH bez obzira na tehnološke mogućnosti „utopiti“ u postojeće stanje.
U JP EP BiH nisu problem samo rudnici, JP EP BiH treba u cjelini prestrukturirati. Sa promjenom društvenog sistema otišlo se od lošeg ka gorem. Umjesto društvenog postala je vlasništvo „politokratija“ sa centralizovanom organizacijom i upravom u Sarajevu. Znači profit od rada TE Tuzla ide u Sarajevo, a problemi ostaju lokalnim zajednicama.

Edhem Bičakčić, u vrijeme kada je bio generalni direktor JP EP BiH, među prvim odlukama koje je donio bilo je smanjenje cijene uglja za TE Tuzla,  a kompetencije Direktora TE Tuzla svedene su na manje nego što imaju direktori komunalnih firmi u Sarajevu.

Jedino rješenje za probleme JP EP BiH je njena privatizacija, a međutim ima tu više problema. Niko neće kupiti kompaniju ili kako se sada kaže „koncern“ opterećen zastarjelom tehnologijom i velikim viškom radnika. Privatizaciji bi trebalo da prethodi prestrukturiranje JP EP BiH. To „partiokratije“, koje se smjenjuju na vlasti, niti znaju, niti hoće uraditi. Osim toga u EU se odvija proces „dekarbonizacije“ i zatvaranja TE koje koriste ugalj.

TREBA TRAŽITI NAKNADU KAO ZA EKSPLOATACIJU SOLI

TE Tuzla će nastaviti s radom, to je nezaustavljiv proces koji ima svoj kraj. Posljedice proteklog rada TE Tuzla i budućeg su trajne. Pored zdravstvenih, ostaće problemi sa hiljade hektara zemljišta uništenog ekploatacijom uglja i stotine hektara šljačišta zatrovanih teškim metalima.

Treba koristiti iskustva stečena kada je Tuzla imala sposobno gradsko rukovodstvo (Predsjednik Opšine Urfet Vejzagić, političko i rukovodstvo Kombinata „Sodaso“), koji su upornim radom doprinijeli da se Zakonom reguliše nadoknada za otklanjanje šteta uzrokavih proizvodnjom soli.

Grad Tuzla i susjedne opštine trebaju na osnovu dokumentacije o veličini šteta nastalih provedenom eksploatacijom uglja (upropašteno poljoprivredno zemljište ) i rada termoelektrane (šljakom zatrovano zemljište i zdrastveni problemi stanovništva), tražiti da se na sličan način ugradnjom određenog iznosa za svaki kWh energije proizvedene u TE Tuzla, putem fonda, obezbijede sredstva za otklanjanje šteta. (Piše: Mr. Nedžad Berbić, bivši tehnički direktor Rudnika „Kreka“)