Prema Programu reformi Bosne i Hercegovine koji je pozitivno ocijenio i prihvatio Politički komitet NATO-a Ministarstvo odbrane BiH u 2020. treba samostalno provesti 72 aktivnosti te još 12 s drugim državnim organima, a najviše s Ministarstvom sigurnosti i Ministarstvom vanjskih poslova. Postoji velika volja i odlučnost u resoru odbrane da se moderniziraju Oružane snage te unaprijedi njihova struktura da bi suradnja s ovim vojnim savezom bila još učinkovitija, ali za sve to potrebna su adekvatna finansijska sredstva iz proračuna BiH, zapravo ona koja su do sada nedostajala.
Ministarstvu odbrane se godišnje odobrava 290 miliona KM, a uspijeva dobiti 250 miliona, budući da se štednja “dresira” baš na vojsci dok drugi resori bolje prolaze. Tako je trenutna razina finansiranja MO ispod jedan posto bruto domaćeg proizvoda u odnosu na oko dva posto što je sukladno s utvrđenim standardima. Posljedice ovako nemarnog odnosa države prema vojsci se itekako osjećaju pa je u prošloj godini oko 450 vojnih profesionalca napustilo Oružane snage. Najčešći razlog napuštanja vojnih redova jest apsolutno niska plaća, najniža kad se svi državni resori uporede. I ne samo što vojnici odlaze nego se u sve manjem broju javljaju na natječaje za prijem u aktivnu službu.
Kad se ima u vidu i zaostajanje u tehničkim resursima, onda bi onima koji odlučuju o vojsci trebalo biti jasno da se stanje mora popravljati. Na temelju Programa reformi i Pregleda odbrane koji je usvojilo Predsjedništvo BiH 2016. predviđa se ulaganje u modernizaciju OSBiH u iznosu od oko 500 miliona KM u desetogodišnjem periodu. U ovoj godini planirano je da se povećaju plaće vojnicima i starješinama OS, kao i državnim službenicima i namještenicama u MO da bi se popravio debalans u toj oblasti. Sve ovo moći će se realizirati kad se kao stavke nađu u proračunu za 2020. godinu koji treba da usvoji Parlamentarna skupština BiH.
Rasprave o nacrtu proračuna su u toku u parlamentarnim komisijama u kojima kao i ranije nema jedinstva, budući da su bošnjački i hrvatski zastupnici odlučni da se povećaju finansijska sredstva za MO, a oni iz Republike Srpske to osporavaju pozivajući se na rezoluciju o vojnoj neutralnosti koju je 2017. usvojila Narodna skuoština RS-a. Zbog toga je u tijelima parlamenta „rovoska borba“ o tome da vojska ima ono što joj pripada. Ranijih godina, kao neka vrsta kompromisa, usvajano je onih 290 miliona KM za MO da bi se prebacilo 250 miliona KM što je bilo samo za plaće, a sada bi situacija u pogledu finansiranja OS mogla biti povoljnija. Naime, bošnjački i hrvatski zastupnici sada se pozivaju na Program reformi koji je poslat u NATO i po kojem bi resor odbrane trebao imati status približan drugim partnerskim zemljama u tom savezu.
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Hazim Rančić s kojim sam prije nekoliko dana razgovarao o ovoj temi, rekao mi je da su mučne rasprave o izdvajanju novca za MO jer zastupnici iz RS-a smatraju da BiH treba biti demilitarizirana i da joj je vojska nepotrebna. On je u prošlom mandatu u Zastupničkom domu bio član Zajedničke komisije parlamenta BiH za odbranu i zaštitu i kaže argumentima se suprotstavljao takvim tezama koje samo štete državi. Kakva demilitarizacija u situaciji kad se Hrvatska kao članica NATO-a i Srbija koja je proklamirala vojnu neutralnost sve više naoružavaju. Ovome treba dodati i činjenicu da je Oružanim snagama potrebno adekvatno finansiranje kako bi prema Programu reformi mogla dalje surađivati s NATO-om, a za takvu suradnju opredijeljeni su i u Republici Srpskoj.
I dok zastupnici iz RS-a u državnom parlamentu slijede enititetske smjernice i sad blokiraju rad Parlamentarne skupštine, dotle BiH ima veliku podršku putem donacija partnerskih zamalja, a prije svega članica NATO-a – Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Velike Britanije i drugih.
I na kraju, bez obzira na to s kojim oruđima i oružjima raspolaže i koliko je plaćena, naša vojska je na zajedničkim vježbama u okviru Partnerstva za mir NATO-a i u misijama mira ukorak s najsuvremenijim armijama svijeta, Dobro je da to znaju oni koji bi htjeli državu bez vojske. (Đuro KOZAR, vojnopolitički komentator iz Sarajeva)