Na redovnoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH u toku je rasprava o odluci Suda BiH kojom je potvrđen stav Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH da VSTV nezakonito vrši prikupljanje i obradu imovinskih kartona nositelja pravosudnih funkcija.
Članovi Vijeća o ovome imaju podijeljena mišljenja, jer neki traže da se sve osporeno stavi van snage, a predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija traži da se usvoji novi pravilnik kojim bi unutar Vijeća bio osnovan poseban odjel koji bi se bavio imovinskim kartonima. Nakon rasprave, članovi ovog državnog regulatornog pravosudnog tijela donijet će konačnu odluku.
Ranije tokom dana saopćeno je da je Sud BiH odbio zahtjev Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH o preispitivanju odluke Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH da se objavljivanjem imovinskih kartona ugrožava privatnost, čime je potvrđen stav ove Agencije da ranije usvojeni pravilnik o finansijskim izvještajima nositelja pravosudnih funkcija nije u skladu sa zakonom.
O ovome će se raspravljati u nastavku dvodnevne sjednice VSTV-a.
Ružica Jukić, potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća je tražila da se posebno raspravlja o tome što su državni parlamentarci odbili izvještaj o radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, što je, kako tvrdi, orkestrirani napad na ovu instituciju.
Milan Tegeltija, predsjednik Vijeća, najavio je da će sutra doći na sjednicu Doma naroda Parlamenta BiH gdje će se obratiti delegatima.
Tegeltija spreman za saradnju uz međusobno uvažavanje
Predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija izjavio je danas da je potpuno otvoren za svaku saradnju sa izvršnim i zakonodavnim vlastima na svim nivoima pod uslovom da postoji međusobno uvažavanje, te da nema namjeru, niti misli da je ispravno sa njima biti u konfliktu.
Govoreći na sjednici Vijeća o tome što Predstavnički dom Parlamenta BiH nije primio k znanju izvještaj o radu VSTV-a, a koji su prihvatili Narodna skupština Republike Srpske i Parlament Federacije BiH, Tegeltija je naveo da je to već postala uobičajena praksa, dodavši da ni primanje, niti neprimanje k znanju formalno-pravno ne proizvodi nikakve posljedice.
“Kad javno kažem da parlament nije nadređen VSTS-u, samo kažem istinu. Nisam kriv što je za neke političare ta istina iritantna, neka promijene Zakon, a dok je ovakav, poštovaću ga”, rekao je Tegeltija.
On je naveo da je poziv za sjednicu Predstavničkog doma parlamenta BiH, na kojoj je predočen izvještaj o radu VSTV-a BiH za 2017. i 2018. godinu, dobio 7. januara, kada je bio izvan BiH, ali da je, ipak, bilo obezbijeđeno prisustvo člana Vijeća Željke Radović koja, istakao je, nije dobila priliku da odgovori poslanicima ni na jedno pitanje.
“Ja ću sutra otići na sjednicu Doma naroda na kojoj će biti izvještaj o našem radu, kako bih izbjegao bilo kakvu vrstu prigovora o nepoštovanju ove institucije”, rekao je Tegeltija.
Potpredsjednik Vijeća Ružica Jukić kaže da je neprimanje izvještaja doživjela kao orkestiran, kontinuiran i neosnovan napad parlamentaraca na VSTV, koji ne doživljavaju ovo tijelo kao treći stub vlasti.
Ona je istakla da VSTV treba da primi kritiku i da je očito da postoji dosta problema u pravosuđu, ali smatra da svaki dio vlasti treba da odgovara za svoj rad.
“Navela sam da oni 11 mjeseci nisu počeli sa radom, a primali su plate i naknade što je i krivično djelo. Oni su u kašnjenju donošenja 30 zakona i ko tako radi, nema moralno pravo da poziva nekoga na ostavku”, rekla je Jukić.
Ona je naglasila da parlamentarci treba da ukažu na greške VSTV-a koje će u skladu sa nadležnostima biti ispravljene, te ukazala na potrebu da se predstavnicima VSTV-a omogući davanje odgovora na samoj sjednici.
Član VijećaGoran Nezirović kaže da nije siguran da li neka kritika predstavlja napad na nezavisnost pravosuđa, da li ona narušava vlast i da li VSTV pravilno reaguje na njih.
“Ne može svaka kritika biti podvedena pod floskulu da neko želi da naruši nezavisno pravosuđe. Moguće je da parlamentarci ne razumiju nezavisnost pravosuđa, ali hajde da u razgovoru s njima vidimo gdje su tačke nesporazuma”, rekao je Nezirović.
Istakavši da se zalaže za dijalog i da jedni drugima ne upućuju teške riječi jer za to nema potrebe, Nezirović je naveo da mnogo važnije da se zajednički sagleda koji set pravosudnih zakona treba hitno donijeti da se može sprovesti i dovršiti reforma pravosuđa.
Nezirović smatra da neprimanje izvještaja k znanju predstavlja alarm da se zajednički vidi šta je sporno i da se nađu mjere kako bi se zajedničkim snagama prevazišli problemi.(dirktno.ba,tl)