Internetska trgovina u Federaciji BiH bilježi sve veći rast, ali nedostatak odgovarajućeg zakonskog okvira otvara prostor za neregistrovanu prodaju, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju
Dok građani sve više kupuju putem interneta i društvenih mreža, Federacija BiH još nema usvojen poseban zakon o elektronskoj trgovini, iako je Vlada FBiH još 16. jula ove godine utvrdila njegov nacrt.
Prema procjenama Federalnog ministarstva trgovine, Federacija BiH samo zbog sive ekonomije u elektronskoj trgovini godišnje gubi više od 200 miliona KM javnih prihoda, a usvajanje zakona trebalo bi omogućiti transparentnije poslovanje, efikasniji nadzor i bolju zaštitu potrošača.
Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine i predsjednik Radne grupe za izradu Zakona o elektronskoj trgovini FBiH, u razgovoru za Fenu ističe da je donošenje ovog propisa neophodno kako bi se uredilo tržište koje se razvija znatno brže od zakonodavstva.
– Elektronska trgovina posljednjih godina bilježi snažan razvoj, dok značajan dio poslovnih aktivnosti još nije dovoljno obuhvaćen institucionalnim evidencijama i nadzorom. To stvara prostor za neregistrovanu prodaju, poresku nedisciplinu i nelojalnu konkurenciju, a potrošače često ostavlja bez računa, garancije i mogućnosti da ostvare svoja zakonska prava – kazao je Kadić.
Naglasio je da je utvrđivanjem nacrta zakona Vlada FBiH napravila važan korak ka sistemskom uređenju ove oblasti, ali da je za njegovo stupanje na snagu neophodno okončati parlamentarnu proceduru.
– Naš cilj je da zakon bude razmotren i usvojen u što kraćem roku. Međutim, dinamika parlamentarne procedure ne zavisi od Ministarstva. Svaki dodatni period pravne neuređenosti ostavlja prostor za nelojalnu konkurenciju, poresku nedisciplinu i nedovoljnu zaštitu potrošača – rekao je Kadić.
Dodao je da je zakon pripremila radna grupa u kojoj su učestvovali predstavnici Federalnog ministarstva trgovine, asocijacije za e-trgovinu, vodećih online platformi, inspekcije i Porezne uprave FBiH.
Jedan od ključnih razloga za donošenje zakona jeste obim sive ekonomije u elektronskoj trgovini. Prema procjenama Ministarstva, godišnji gubici javnih prihoda po ovom osnovu premašuju 200 miliona KM.
Kadić pojašnjava da je precizno mjerenje sive ekonomije otežano činjenicom da značajan dio online prodaje nije adekvatno statistički evidentiran.
– Neregistrovana online prodaja ima višestruke negativne posljedice. Država potencijalno gubi poreske prihode, registrovani trgovci izloženi su nelojalnoj konkurenciji, dok kupci često ostaju bez mogućnosti ostvarivanja svojih zakonskih prava. Naš cilj nije samo smanjiti sivu ekonomiju nego i elektronsku trgovinu učiniti mjerljivom, transparentnom i dostupnom institucionalnom nadzoru – naveo je Kadić.