Prema presjeku Centralne izborne komisije (CIK) BiH do 15:00 sati, u Tuzli je svoje biračko pravo iskoristilo 26.230 birača od ukupno 111.738 registrovanih, što iznosi 23,47 posto.
Gledajući raspored izlaznosti u najvećim urbanim centrima u zemlji, Tuzla se nalazi u donjoj polovini ljestvice, blizu državnog i kantonalnog prosjeka, ali primjetno iza vodećih sredina:
- Banja Luka i dalje drži uvjerljivo najvišu izlaznost među velikim gradovima sa 33,37% (64.964 glasala).
- Mostar bilježi solidnih oko 28,86% (29.216 birača).
- Zenica se nalazi nešto iznad Tuzle sa 25,93% (26.219 glasala).
- Kanton Sarajevo kao cjelina (devet općina) ima izlaznost od 24,31% (103.562 birača), što je vrlo blizu tuzlanskom procentu.
- Bihać je na dnu ove grupe gradova sa zabilježenom izlaznošću od svega 17,79% (10.389 birača).
Trendovi sa terena jasno pokazuju pad izlaznosti u odnosu na Opće izbore održane 2022. godine.
- Na nivou države i u Tuzli: Dok je 2022. godine do 15:00 sati na nivou Bosne i Hercegovine izlaznost redovno dosezala oko 35%, podaci za ove izbore pokazuju znatno slabiji odziv (ukupna državna izlaznost do 15 sati kretala se oko 26,88%). Shodno tome, i Tuzla bilježi manji postotak birača na biralištima u odnosu na isti vremenski period prije četiri godine, čime se nastavlja trend opadanja izbornog entuzijazma i apatije biračkog tijela u urbanim sredinama sjeveroistočne Bosne.
- Izuzeci: Dok većina sredina bilježi minus u broju izašlih birača u odnosu na 2022. godinu, Banja Luka tradicionalno održava znatno viši mobilizacijski nivo svog biračkog tijela (preko 33%), dok su općine poput Bihaća i dalje na začelju sa izrazito niskim interesom građana u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima.
S obzirom na to da, kao i prijašnjih izbora, mnogi glasači na birališta izlaze u posljednji trenutak, realno je očekivati do 19 sati procentualno bolje rezultate, ali teško da će taj procenat biti veći od 45 posto. (tl)