Nova studija „Dezinformacije i pogrešne informacije na Zapadnom Balkanu“, koju su sproveli British Council i Balkanska istraživačka mreža (BIRN), fokusira se na to kako se mladi širom regiona snalaze u današnjem složenom informacionom okruženju.
Kao dio globalnog istraživačkog programa Next Generation British Council-a, ova studija detaljno istražuje načine na koje mladi doživljavaju informacije i medije, kako sa njima komuniciraju, te sa kojim se izazovima suočavaju. Takođe, dokument osvjetljava i alate koje oni sami koriste kako bi razumjeli svoje okruženje.
Studija pruža važne uvide donosiocima odluka, obrazovnim ustanovama i organizacijama civilnog društva koje nastoje ojačati otpornost mladih na medijske izazove i razviti sveobuhvatne pristupe zasnovane na stvarnosti savremenog digitalnog doba.
Tri zajedničke karakteristike regije
Iako se iskustva razlikuju od zemlje do zemlje, istraživanje identifikuje tri ključne zajedničke karakteristike koje oblikuju informaciono okruženje mladih na Zapadnom Balkanu:
- Digitalna dominacija: Konzumiranje vijesti primarno putem digitalnih platformi i društvenih mreža.
- Krhki ekosistemi: Nesigurni i često osporavani domaći medijski prostori.
- Sistemski nedostatak: Neujednačen pristup podršci i edukaciji u oblasti medijske i informacione pismenosti.
„U vremenu povećane neizvjesnosti i rastućeg zamora od informacija, od suštinskog je značaja bolje razumjeti i podržati mlade u snalaženju u složenim okruženjima, kao i obnoviti povjerenje u kredibilne izvore informacija za sve građane regiona. Ova studija pokazuje na koje su se načine mladi prilagodili, uključujući oslanjanje na ‘signale vjerodostojnosti’, i naglašava važnost međuljudskog povjerenja. Važno je da razvijemo sveobuhvatnije i realističnije pristupe medijskoj pismenosti koji će pomoći mladima tamo gdje se oni zaista nalaze, a ne tamo gdje bismo mi željeli da budu“, izjavila je Clare Sears, direktorica British Councila za Zapadni Balkan.
„Signali vjerodostojnosti“ zamijenili provjeru činjenica
Mladi se danas kreću kroz brzo i platformama vođeno informaciono okruženje u kojem je izloženost vijestima često slučajna. Zbog toga autentičnost procjenjuju oslanjajući se na praktične prečice – takozvane „signale vjerodostojnosti“ – umjesto na sistematsku i detaljnu provjeru činjenica (fact-checking).
Povjerenje se najčešće poklanja ličnim krugovima i poznatim izvorima, a ne zvaničnim medijskim institucijama. Suočeni sa preopterećenošću informacijama, emocionalnim pritiscima i hroničnim nedostatkom vremena, mladi informacije provjeravaju selektivno, oslanjaju se na osobe od povjerenja ili se, u krajnjem slučaju, u potpunosti povlače iz javne sfere.
Ključni nalazi za Bosnu i Hercegovinu
Bosna i Hercegovina se u ovom istraživanju specifično ističe po nekoliko važnih faktora:
- Oslanjanje na reputaciju: Mladi u BiH u velikoj mjeri procjenjuju vjerodostojnost sadržaja na osnovu prepoznatljivosti istraživačkih medija i njihovih jasnih identifikacijskih elemenata (transparentnost i legitimnost).
- Problem institucionalne odgovornosti: Izražen je snažan fokus na nedostatke u odgovornosti na višim nivoima, posebno kada je riječ o praksama internet portala i slaboj ili ograničenoj provedbi postojećih propisa.
- Visok nivo emocionalnog zamora: Zbunjenost i emocionalni umor su znatno izraženiji u BiH nego u nekim drugim ispitivanim skupinama podataka. Zbog toga se svjesno izbjegavanje sadržaja i vijesti najčešće koristi kao glavni mehanizam suočavanja sa stresom.
Deset prioritetnih preporuka za budućnost
Jačanje otpornosti zahtijeva mnogo više od pukih individualnih vještina provjere činjenica. Mladi zahtijevaju veću odgovornost digitalnih platformi, više standarde transparentnosti i snažniju sistemsku podršku kroz školstvo i zajednicu. Autori studije stoga predlažu sljedećih deset koraka:
- Uključiti „pismenost prepoznavanja signala vjerodostojnosti“ u sve obrazovne i društvene programe namijenjene mladima.
- Učiniti provjeru informacija brzom i lako uklopivom u svakodnevne online navike.
- Integrisati digitalnu dobrobit (digital well-being) u opšte pristupe jačanju informacione otpornosti.
- Obezbijediti kontinuiran profesionalni razvoj nastavnika u oblasti medijske pismenosti i sajber higijene.
- Ugraditi kritičko mišljenje u sve segmente i predmete nastavnog programa.
- Započeti edukaciju od ranog djetinjstva i pružiti adekvatnu podršku roditeljima.
- Omogućiti kvalitetnim medijima i organizacijama za provjeru činjenica da lakše i direktnije dopru do mladih putem modernih platformi.
- Povećati odgovornost velikih tehnoloških platformi za plasirani sadržaj i oglašavanje.
- Unaprijediti jasne i korisnicima razumljive pokazatelje autentičnosti profila i stranica na mrežama.
- Razviti praktičan okvir za sistemsko djelovanje „uzvodno“, uz kreiranje odgovarajućih zaštitnih mehanizama. (BC – BIRN)