Na cestama u Bosni i Hercegovini tokom 2025. godine evidentirane su ukupno 42.762 saobraćajne nesreće, od čega je više od osam hiljada bilo sa poginulim i povrijeđenim osobama, dok je u više od 34 hiljade slučajeva pričinjena materijalna šteta. Prema dostupnim podacima, u prosjeku se svakodnevno dogodilo oko 117 saobraćajnih nesreća.
Saobraćajni stručnjaci upozoravaju da se stanje sigurnosti na bh. cestama ne može značajnije popraviti samo pooštravanjem kazni, već da su potrebne dublje reforme sistema sigurnosti saobraćaja, kvalitetnija edukacija vozača i efikasnija primjena zakona.
Profesor sa Univerzitet u Sarajevu Drago Ezgeta smatra da je postojeći sistem potrebno temeljito uskladiti sa evropskim standardima, uz dodatno obrazovanje i postojećih vozača.
Kako navodi, vozači bi kroz nove modele edukacije mogli unaprijediti znanja o sigurnosti saobraćaja, modernim tehnologijama u vozilima i prepoznavanju rizika na cestama.
Sličnog mišljenja je i profesorica Ivana Lasić iz Srednja saobraćajna škola Mostar, koja ističe da problem nije samo u zakonima nego i u njihovoj primjeni na terenu.
Prema njenim riječima, potrebno je pooštriti sankcije za najteže prekršaje poput vožnje pod utjecajem alkohola, prekoračenja brzine i korištenja mobitela tokom vožnje, ali istovremeno više ulagati u preventivne kampanje, edukaciju i modernizaciju saobraćajne infrastrukture.
Stručnjaci posebno upozoravaju na rizike među mladim vozačima, koji zbog nedostatka iskustva češće učestvuju u saobraćajnim nesrećama. Kao dodatni faktori rizika izdvajaju se noćna vožnja, neprilagođena brzina i korištenje mobilnih telefona tokom upravljanja vozilom.
Lasić smatra da problem nije isključivo u godinama vozača, već i u nedovoljno razvijenoj saobraćajnoj kulturi i slabijoj kontroli provođenja zakona.
Kao jedno od mogućih rješenja navodi se uvođenje probnih vozačkih dozvola po uzoru na pojedine države Evropske unije, poput Njemačke, Austrije i Francuske, gdje kombinacija edukacije, nadzora i ograničenja za mlade vozače daje pozitivne rezultate u smanjenju broja nesreća.
Ezgeta je ukazao i na potrebu uvođenja kvalitetnijeg sistema kontrole zdravstvenog stanja vozača, uključujući jasnije definisanje odgovornosti zdravstvenih ustanova i samih vozača u slučajevima kada zdravstveno stanje može utjecati na sposobnost upravljanja vozilom.
Sagovornici se slažu da dugoročno smanjenje broja saobraćajnih nesreća zahtijeva kombinaciju edukacije, prevencije, bolje kontrole i modernizacije kompletnog sistema sigurnosti saobraćaja, uz razvijanje odgovornije saobraćajne kulture među vozačima. (tl)