(Foto: Ilustracija, int.)
Dugotrajne krize, ekonomska nesigurnost, dugovi i psihički pritisak sve više oblikuju život mladih u Njemačkoj (14–29 godina), pokazuje nova studija „Mladi u Njemačkoj“. Kao posljedica takvog stanja, dio mladih pokazuje veće interesovanje za političke ekstreme, a značajan broj razmišlja i o odlasku iz zemlje, piše Deutsche Welle.
Rukovodilac istraživanja Simon Šnecer navodi da rezultati jasno pokazuju koliko su posljednje godine uticale na mlade kroz stres, iscrpljenost i osjećaj bezizlaznosti. Najveća zabrinutost odnosi se na ratove u Evropi i na Bliskom istoku (62%). Slijede inflacija (53%), visoke cijene i manjak stanova (50%), te društvene podjele (48%).
Oko 45% mladih brine zbog globalnih političkih i ekonomskih faktora poput Donalda Trampa, klimatskih promjena, siromaštva u starosti i krize penzionog sistema, dok 44% navodi opštu ekonomsku nesigurnost. Dodatno, 42% izražava zabrinutost zbog jačanja desnice, a 38% zbog javnog duga.
Čak 21% ispitanika već planira odlazak iz Njemačke, dok 41% može zamisliti život u drugoj zemlji. Najčešće se kao poželjne destinacije spominju Švajcarska i Austrija, ali i gradovi u SAD-u, Španiji i Francuskoj.
Sve veći broj mladih traži psihološku pomoć (29%), posebno žene i studenti, a kod nezaposlenih taj procenat je još viši. Istovremeno, 60% pokazuje obrasce ponašanja koji upućuju na zavisnost od pametnih telefona, a raste i korištenje AI savjetovališta za lične probleme.
Iako većina i dalje želi da radi i preuzima odgovornost, raste sumnja da se trud u Njemačkoj isplati, što utiče na izbor obrazovanja i povećava interesovanje za stručno osposobljavanje umjesto studija.
Studija također pokazuje rast dugova kod mladih (23%) i pogoršanje stambene situacije zbog visokih kirija. Paralelno s ekonomskim pritiscima jača i politička polarizacija: dio mladih sve češće podržava AfD i Ljevicu, pri čemu se uočava i podjela po polu – muškarci češće desno, žene lijevo orijentisane.
Autori upozoravaju da mladi, iako često tihi, postaju sve nezadovoljniji, što bi dugoročno moglo imati šire društvene i ekonomske posljedice. Studija je zasnovana na anketi 2.012 mladih u Njemačkoj početkom 2026. godine. (DW)