Rast cijena goriva pokreće lančano poskupljenje, koje se kasnije ne vraća na staro – Foto:oslobođenje
Ekonomisti smatraju da bi se ublažavanje rasta cijena moglo postići limitiranjem marži, smanjenjem akciza na gorivo i povećanjem domaće proizvodnje
Novi sukob na Bliskom istoku podigao je cijene nafte na svjetskom tržištu. I dok cijeli svijet poduzima vanredne mjere zbog novonastale situacije, u BiH nema konkretnih pomaka.
Nema vanrednih sjednica ni odluka, a rast cijena je već vidljiv. Rast cijena goriva pokreće lančano poskupljenje, koje se kasnije ne vraća na staro, piše Oslobođenje.
Bahata vlast
– Poskupljenja koja dolaze, kao i ogromna inflacija, natovariće se na leđa naših građana. Naša država nema nikakve mehanizme da zaštiti svoje građane od ove velike inflacije koja prijeti, koja dolazi ne samo zbog rata nego zbog cjelokupne situacije, loše ekonomije koja se gomila 20-30 godina, gdje raste novac više od rasta prirodnih dobara i to nužno mora da završi inflacijom, pojašnjava ekonomista Aleksa Milojević.
Građani Bosne i Hercegovine ionako ne mogu pratiti stalni rast troškova života, a najveći udar na kućne budžete dolazi od poskupljenja osnovnih životnih namirnica i režijskih troškova poput električne energije, plina, vode i stanovanja. Najugroženije kategorije stanovništva neće moći opstati.
– Penzioneri su socijalno ugrožene kategorije i oni su već pod velikim pritiskom cijena. Ovo najnovije povećanje je udar na te ljude. Kada razgovaramo o cijenama, moramo se okrenuti i pogledati šta radi vlast. Vlast ne drži konce u svojim rukama i nepripremljeni smo za sve. Kad je počeo rat na Bliskom istoku, odmah je poskupilo sve, a kad prestane rat, kad padnu cijene nafte, mjesec-dva će se pravdati ti isti naši trgovci. Naravno, stalno pokušavaju da izvuku što veći profit. Vlast se ponaša bahato, surovo i sirovo, jer sebi povećava plate po enormnim iznosima, a ne rade ništa da zaštite građane, govori nam Vehid Jahić, predsjednik Nove penzionerske stranke.
Nastavak vijesti ispod oglasa
Nespremnost vlada u BiH da se uhvate ukoštac s inflacijom i pronađu najbolje rješenje za građane, ekonomisti pojašnjavaju vođenjem loše ekonomske politike posljednjih 30 godina.
– Vlade ne mogu ništa da preduzmu, jer su prezadužene, a mi nemamo vlastitu proizvodnju. Ekonomija, odnosno inflacija, poznaje samo robe, a mi nemamo svojih roba na tržištu, nemamo robnih rezervi (ili malo), a naša proizvodnja je beznačajna, svedena, uglavnom, na seoska domaćinstva kada je u pitanju hrana, tako da ne možemo povećati proizvodnju robe da odgovorimo tim cijenama. Slijedi nam divljanje cijena svih proizvoda, energenata, cijena proizvodnje struje i hrane, smatra ekonomista Aleksa Milojević.
Zaliha nema
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, cijene hrane i bezalkoholnih pića nastavile su rasti, dok su troškovi stanovanja i režija, također, zabilježili značajan porast. U razdoblju od šest mjeseci cijene hrane porasle su za oko 2,6 posto, dok su troškovi stanovanja i režija povećani za čak 9,7 posto. Vlade su trebale biti spremne za krizne situacije, imati adekvatne zalihe goriva, plina i drugih strateških proizvoda, ali to, nažalost, nije slučaj. Ipak, i sada se može puno učiniti: inspekcijskim djelovanjem i sankcijama spriječiti zloupotrebe na tržištu i neopravdana povećanja cijena, smatraju ekonomisti.