Nastavljen snažan rast cijena ‘crnog zlata’ – Foto: EPA ilustracija
Cijene nafte skočile su u ponedjeljak rano ujutro više od 25 posto, na najviše nivoe od jula 2022., jer je zbog eskalacije krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški moreuz, što je izazvalo smanjenje proizvodnje na tom području.
Na američkom je tržištu cijena barela nafte oko 3,30 sati iznosila 116,15 dolara, oko 28 posto više nego u petak navečer. Cijena nafte na londonskom tržištu skočila je, pak, 25,5 posto, na 116,35 dolara.
Tako je nastavljen snažan rast cijena ‘crnog zlata’ nakon što je prošle sedmice cijena barela na američkom tržištu skočila više od 35 posto, što je bio njezin najveći sedmični skok od 1983. godine.
Na londonskom je tržištu, pak, prošle sedmice cijena barela porasla oko 28 posto, najviše od 2020. godine.
Snažan skok cijena nafte uslijedio je nakon napada SAD-a i Izraela na Iran prije sedmicu dana, što je dovelo do eskalacije krize na Bliskom istoku. Zbog toga se nafta ne može izvoziti kroz Hormuški moreuz, kroz koji inače svakoga dana prolazi oko 20 miliona barela ili oko 20 posto globalne potrošnje nafte.
Kako se nafta ne može izvoziti s Bliskog istoka, tamošnja skladišta su puna, pa su, među ostalim, Irak i Kuvajt počeli smanjivati proizvodnju.
Proizvodnja nafte u Iraku s glavnih južnih naftnih polja pala je za 70 posto, na samo 1,3 miliona barela dnevno, kazala su u nedjelju Reutersu tri izvora iz industrije. Skladištenje sirove nafte dosegnulo je maksimalni kapacitet, rekao je zvaničnik državne naftne kompanije Basra.
Pad svjetskog gospodarstva
Kuvajtska naftna korporacija počela je smanjivati proizvodnju nafte u subotu i proglasila višu silu na pošiljke, no nije objavila za koliko će smanjiti proizvodnju.
Analitičari predviđaju da će Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija također morati smanjiti proizvodnju čim napune skladišta nafte.
“Mislim da su cijene jutros porasle nakon izvještaja da proizvođači s Bliskog istoka smanjuju proizvodnju zbog brzog popunjavanja skladišta”, kaže Daniel Hynes, strateg u u ANZ-u.
Zbog rata na Bliskom istoku, cijene bi i idućih sedmica mogle ostati povišene jer, objašnjava Hynes, čak i ako se rat SAD-a i Izraela sa Iranom brzo završi, proizvođači će morati obnoviti oštećena postrojenja, a logistika će još neko vrijeme biti poremećena.
Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi kazao je u petak za Financial Times da bi cijene sirove nafte mogle dosegnuti 150 dolara po barelu idućih sedmica, ako tankeri neće moći prolaziti kroz Hormuški moreuz.
To bi moglo izazvati pad svjetske ekonomije, rekao je Kaabi.