Kraj kontrole nuklearnog naoružanja: Svijet ulazi u neizvjesnu fazu nakon isteka New START sporazuma

New START sporazum stupio je na snagu u februaru 2011. godine i predviđao je stroga ograničenja: najviše 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava, 700 raspoređenih nosača (interkontinentalnih balističkih raketa, raketa lansiranih s podmornica i teških bombardera) te ukupno 800 raspoređenih i neraspoređenih lansera

(Istek New START-a ostavio SAD i Rusiju bez nuklearnih ograničenja – Foto: Freepik/Ilustracija)

Istek New START sporazuma, posljednjeg važećeg ugovora o kontroli nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, izazvao je ozbiljne zabrinutosti među sigurnosnim stručnjacima, koji upozoravaju na mogućnost nove nuklearne utrke. Po prvi put nakon više decenija, dvije najveće nuklearne sile ostale su bez formalnih ograničenja na veličinu svojih arsenala.

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika američkog državnog sekretara za kontrolu naoružanja i međunarodnu sigurnost Thomas Countryman upozorio je da je najopasniji scenario onaj u kojem bi nepredviđeni ili čak rutinski incident mogao prerasti u ozbiljan sukob s nuklearnim posljedicama. „Postoji realna opasnost da se situacija otme kontroli i brzo eskalira“, naveo je Countryman u izjavi za CNN.

New START sporazum stupio je na snagu u februaru 2011. godine i predviđao je stroga ograničenja: najviše 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava, 700 raspoređenih nosača (interkontinentalnih balističkih raketa, raketa lansiranih s podmornica i teških bombardera) te ukupno 800 raspoređenih i neraspoređenih lansera. Sporazum je imao ključnu ulogu u ograničavanju ruskih interkontinentalnih nuklearnih raketa sposobnih da dosegnu teritoriju SAD-a.

Ipak, dio američkih političkih i sigurnosnih krugova smatrao je da su odredbe sporazuma zastarjele, posebno u svjetlu ubrzanog razvoja kineskog nuklearnog arsenala. Kritičari, među kojima je i bivši predsjednik Donald Trump, isticali su da sporazum ne obuhvata Kinu, za koju Pentagon u izvještaju iz 2022. godine procjenjuje da bi do 2035. godine mogla raspolagati s oko 1.500 nuklearnih bojevih glava, ukoliko nastavi trenutnim tempom razvoja.

Sporazum je prvobitno bio zaključen na period od deset godina, a 2021. godine SAD i Rusija su ga produžile za dodatnih pet godina, do 4. februara 2026. godine. Daljnje produženje formalno nije bilo moguće, iako je postojala opcija političkog dogovora o nastavku poštivanja postojećih ograničenja.

Donald Trump je uoči isteka sporazuma poručio da ne vidi razlog za zabrinutost, navodeći da će, ukoliko sporazum istekne, biti postignut „bolji dogovor“. Američki državni sekretar Marco Rubio sugerisao je da SAD neće zadržati postojeće limite, ističući Trumpovu ideju o trilateralnom nuklearnom sporazumu između SAD-a, Rusije i Kine. Međutim, Kina je do sada dosljedno odbijala učešće u takvim pregovorima.

Većina stručnjaka za kontrolu naoružanja upozorava da dopuštanje potpunog isteka New START-a nije u interesu SAD-a, jer smanjuje transparentnost i predvidivost ruskog nuklearnog programa, povećavajući rizik od pogrešnih procjena i nenamjerne eskalacije.

Analitičari dodatno ističu da bi Rusija mogla brzo proširiti svoj arsenal ukoliko SAD poveća vlastite kapacitete, dok bi privremeno produženje ograničenja na godinu dana predstavljalo relativno jednostavan diplomatski potez koji bi Washingtonu dao vrijeme za pripremu strategije prema rastućem nuklearnom potencijalu Kine.

Bez jasnog pristupa Pekingu i bez bilo kakvog privremenog dogovora, upozoravaju stručnjaci, svijet bi se mogao suočiti s rizičnom trilateralnom nuklearnom utrkom između SAD-a, Rusije i Kine, uz ogromne finansijske troškove i povećane sigurnosne prijetnje za globalnu stabilnost, zaključuje CNN.

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *