
Nova studija otkrila je da mozak, daleko od nježnog prepuštanja snu, prolazi kroz iznenadnu i brzu promjenu neposredno prije nego što zaspimo.
Istraživači su otkrili ključnu prekretnicu koja se događa svega nekoliko minuta prije samog početka sna, piše Science Alert.
Razvoj novih tretmana
Koristeći snimke mozga hiljade dobrovoljaca, naučnici s Imperial College London (ICL) i Univerziteta u Surreyju u Velikoj Britaniji uočili su iznenađujuće naglu promjenu u električnoj aktivnosti mozga otprilike četiri i po minute prije nego što osoba zaspi.
– Otkrili smo da je zaspati bifurkacija (račvanje), a ne postepen proces, s jasnom prekretnicom koja se može predvidjeti u stvarnom vremenu – objašnjava neuronaučnik s ICL-a, Nir Grossman.
Prema njegovim riječima, “sposobnost praćenja kako pojedini mozgovi padaju u san ima duboke implikacije za naše razumijevanje procesa spavanja i za razvoj novih tretmana za ljude koji se bore da utonu u san”.
Tim je razvio model koji je 47 značajki moždane aktivnosti, zabilježenih elektroencefalogramom (EEG), pretvorio u apstraktni matematički prostor.
To im je omogućilo da prate promjene u mozgu od trenutka odlaska na spavanje do samog sna.
Kada se prikaže grafički, taj put nalikuje lopti koja se kotrlja niz sve strmiju padinu prema naglom padu.
Praćenje anestezije tokom operacije
Koristeći ovaj model, naučnicima je bila dovoljna samo jedna noć snimanja moždane aktivnosti pojedinca kako bi s 95-postotnom tačnošću predvidjeli vrijeme spavanja u idućim noćima, i to s marginom greške od samo 49 sekundi.
– Sada možemo uzeti pojedinca, izmjeriti moždanu aktivnost i u svakoj sekundi reći koliko su daleko od toga da utonu u san u svakom trenutku, s preciznošću koja prije nije bila moguća – izjavio je Grossman za New Scientist.
Ovo je temeljni novi uvid u proces koji većina nas uzima zdravo za gotovo. Osim boljeg razumijevanja zdravog sna, ovo znanje moglo bi pomoći stručnjacima u dijagnosticiranju i liječenju poremećaja spavanja poput nesanice ili prekomjerne dnevne pospanosti.
Također bi se moglo iskoristiti za razvoj tehnologije koja bi upozoravala vozače ako postanu pospani za volanom.
Nadalje, moglo bi pomoći u preciznijem praćenju anestezije tokom operacija te služiti kao važan pokazatelj cjelokupnog zdravlja mozga.
Istraživanje je objavljeno u uglednom časopisu Nature Neuroscience.
