Policija u Federaciji BiH od sada ima ovlaštenje da odmah reaguje na nasilje u porodici i nasilje prema ženama. Zahvaljujući novom Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, hitne zaštitne mjere mogu se donijeti direktno na mjestu događaja, bez čekanja sudskih odluka. Stručnjaci ističu da se time sprečava vremenski jaz u kojem je žrtva najugroženija.
„To su hitne mjere koje u suštini podrazumijevaju zabranu približavanja žrtvi, napuštanje stana od strane počinitelja, kao i mjeru lišenja slobode nasilnika. Policija sada ima mehanizme da počinitelja odmah stavi pod nadzor i spriječi bilo kakav kontakt sa žrtvom nasilja“, kazala je Amra Hamidović, pravna savjetnica u misiji OSCE-a u BiH.
Novi zakon usklađen je sa Istanbulskom konvencijom i uvodi obaveznu procjenu rizika za svaku prijavu nasilja. Procjenjuje se mogućnost povrede ili smrtnog ishoda, a mjere se prilagođavaju stepenu opasnosti u kojoj se žrtva nalazi. Žrtva sada može samostalno zatražiti i dobiti smještaj u Sigurnoj kući.
„Žrtva nasilja može lakše biti smještena u Sigurnu kuću. Dovoljno je da se obrati direktno, bilo zato što je iz medija saznala za mogućnost smještaja, ranije dolazila na razgovor ili čula putem drugih kanala komunikacije. Stručni tim, na osnovu njene izjave i procjene rizika, može odmah odobriti smještaj. Nakon toga se obavještavaju policija i Centar za socijalni rad da je žrtva zaštićena, čime se pokreće dalja procedura“, objasnila je Danijela Huremović, voditeljica Sigurne kuće UG „Vive žene“ Tuzla.
Posebno važna novina je što je kršenje zaštitnih mjera sada prešlo u nadležnost krivičnog prava. Počinioci će za takvo ponašanje odgovarati mnogo ozbiljnije nego ranije, a zaštita je proširena i na bivše bračne partnere te sve osobe u intimnim vezama, bez obzira žive li zajedno ili ne. Time se obuhvata širi krug žrtava koje su ranije često ostajale bez adekvatne pravne zaštite.
„Zakonom je uvedena važna novina, ako nasilniku budu izrečene zaštitne mjere, njihovo kršenje više se ne tretira samo kao prekršaj, već kao krivično djelo. To dodatno jača zaštitu žrtava i omogućava efikasnije sankcionisanje nasilnika“, pojasnila je Amra Hamidović.
Pored Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, nedavno su usvojene i izmjene Krivičnog zakona FBiH koje uvode nova krivična djela. Psihološko nasilje i uhođenje sada su jasno definisani, a prvi put su propisane kazne za digitalno nasilje, uključujući seksualnu iznudu, objavljivanje eksplicitnog sadržaja bez pristanka žrtve i druga djela koja se odvijaju putem interneta.
„Najznačajnije je to što su sada jasno definisana i djela poput seksualne ucjene i objavljivanja eksplicitnih sadržaja putem interneta. Svako snimanje, dijeljenje ili objavljivanje takvog materijala bez pristanka žrtve smatra se krivičnim djelom“, naglasila je Hamidović.
Stručnjaci poručuju da zakoni imaju smisla samo ako se nasilje prijavi. Broj prijava raste, naročito među mladima, što se smatra pozitivnim znakom porasta svijesti o zaštiti i dostupnoj pomoći. Procjena rizika u svakom slučaju nasilja trebala bi omogućiti pravovremeno prepoznavanje opasnosti i sprječavanje najtežih posljedica. (tl)