Mijo  Franković: Kultura kruga

Od čovjeka jedinke pa do skupno etabliranih osoba u razne institucije, organizacije i establišmente, naši životi su fragmentirani u krugove kao zatvorene strukture negirajući svaku mogućnost žive komunikacije između njih

Mijo Frankovic, kolumnista, portret
(Piše: Mijo FRANKOVIĆ, kolumnista)

Krug kao geometrijski lik ima široko i snažno simboličko značenje u univerzumu pojma života, stvaranja, rađanja, pretvorbe i nestajanja. Sve prirodne i društvene pojave možemo virtualno pedstaviti  geometrijski kružnicom koja se zatvara sa tačkom njezina početka. Ovaj geometrijski shematizam trebao bi  ljudima da bude putokaz o jedinoj istini i realnosti života. Nesumnjivu spoznaju o tome imao je i najveći matematičar svih vremena iz Antičkog perioda Arhimed koji je većinu svojih ogleda temeljio na krugovima, kuglama i valjcima. Njegov vapaj osvajačkom vojniku koji je porušio njegove krugove u pijesku „Ne dirajte mi moje krugove“ ili  „Ne uznemiravajte me, pustite me na miru“ u naše vrijeme može imati samo svoje kontroverzno značenje i poruke, kao i njegov „Heureka“ kada je otkrio osnovni zakon hidrostatike, današnji interpretativni oblik je kontroverzan i može glasiti „Antiheureka“.

Od čovjeka jedinke pa do skupno etabliranih osoba u razne institucije, organizacije i establišmente, naši životi su fragmentirani u krugove kao zatvorene strukture negirajući svaku mogućnost žive komunikacije između njih. Krugovi u kojima je koncetracija moći finansijske i političke, suvereno vladaju nad onim nižerangiranim krugovima određujući im stavove, mišljenje i način života putem njihova jednoumlja i političkog opredjeljenja. Samo njihova istina je prava istina, univerzalna istina ne postoji jer je nedopustiva. Oni su u stalnom strahu od plebiscitarnih uzvika Arhimedovog „Heureka“, njima sigurnost i smisao postojanja daje samo žalosna deklamacija „Antiheureka“. Onaj  ko uzvikne „Heureka“narušio je vladavinu prava i  demokratska načela koja su samo njima poznata i  voljom krugova zla postaje suvišan teret ove zemlje.

Čovjek za kafanskim stolom prije nevremena društvenih mreža objektivizirao je živu komunikaciju koja nas je humanizirala svojim formativizmom pijanstva, tuge ili radosti ljubavne, a danas je to predstava nijemih krugova u čijem je obruču nedefinisani pojedinac sa litijumskim androidom u rukama.

Suma, ilustracija, Ivana Petrovic
(Foto: Ivana Petrović, ilustracija)

Arhimedovi krugovi dobra ili krugovi spoznanja mogu nam prezentovati svoju zakonitost u najbanalnijoj prostornoj niskograditeljskoj izvedbi u tzv, „kružnim tokovima“ koji kretanje čine jednostavnijim. To je rezultat pozitivne percepcije kruga kroz duhovno dinamički smisao neprekidnosti kružnice, izbacujući svaku isključivost neprekidno, kao što je i ona sama.

Deficitarno bi bilo govoriti o značenju kruga, a njegovu simboliku ne prenijeti i na područje univerzuma šumskog ekosistema. U gospodarenju šumskim fundusima problem krupnog i sitnog šumskog otpada obično u obliku granjevine povećavao je ukupne troškove silvikulture (uzgajanje šuma – op.tl.) Pronalaženjem mehaničko hemijskog postupka kojim se proizvodi „pelet“, tehnološki i  reprodukcioni ciklus šumskog univerzuma je dostigao znamenje kruga: Heureka!

I dok o simboličkoj moći kruga u umjetnosti uopće i u svim granama nauke može se beskrajno govoriti, dotle  u ekosistemskom lancu humane ekologije može se govoriti samo paradigmatski o krugovima zla  ljudskog bezčašća. Neponovljivi resurs „prostor“ planete „Zemlja“ napadnut je ljudskim egoizmom, pohlepom i gramzivošću, ne štedeći ništa što je neprocjenjivo i sveto, što je spomenik identitetu prisutnog etnosa. Prostornim krugovima zla čovjek uništava dispozicije svoga biološkog biotopa materijalne reprodukcije i  duhovnog biotopa „ljubavi“ o  čemu Erich Fromm kaže: „Ljubav znači posvetiti se nekome bez ikakvih uslova jamstva, dati sebe potpuno, u nadi da će naša ljubav u drugoj osobi potaknuti ljubav. Ljubav je čin vjere, a ko nema vjere nema ni ljubavi“.

U krugovima zla vjere ne može biti, jer njezino mjesto zauzima kultura sebičnosti i hedonizma, prepoznajući kulturu prostora i univerzuma kao opasnu pojavu. (Piše: Mijo FRANKOVIĆ, kolumnista)

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *