Klimatske promjene i ubrzana degradacija prirodnih staništa uzrokuju dramatične promjene u ponašanju ptica, upozoravaju naučnici širom svijeta. Promjene koje se dešavaju gotovo neprimjetno mogle bi imati dalekosežne posljedice za ekosisteme, ali i za čovječanstvo.
Prema podacima ornitologa, brojne vrste ptica u Sjedinjenim Američkim Državama počele su mijenjati svoje uobičajene migracione rute. Uzrok leži prije svega u porastu temperatura u njihovim zimskim staništima, što značajno utiče na cikluse gniježđenja i dostupnost hrane.
„Na prvi pogled, promjene u migraciji mogu djelovati bezopasno, ali u stvarnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju opstanku mnogih vrsta“, ističe profesor Endrju Farnsvort sa Univerziteta Cornell. On objašnjava da ptice imaju ključnu ulogu u prirodnom balansu: kontrolišu populacije insekata, oprašuju biljke i šire sjeme.
Podaci Nacionalnog ornitološkog društva “Audubon” pokazuju da bi čak 389 vrsta ptica u Sjevernoj Americi moglo izumrijeti u narednih pola stoljeća. To predstavlja gotovo dvije trećine svih analiziranih vrsta. Od 1970. godine, ptičja populacija na kontinentu smanjena je za oko tri milijarde jedinki.
Ove promjene već ostavljaju trag – oprašivanje mnogih biljaka, posebno tropskih, je znatno umanjeno, dok su pojedine ljekovite vrste, poput orhideja i aloe, postale ugrožene zbog smanjenog širenja sjemena.
Višestruki uzroci krize
Pored klimatskih promjena, stručnjaci kao ključne uzroke navode sve učestalije šumske požare, urbanizaciju i gubitak prirodnih staništa. Sve to otežava pticama da pronađu dovoljno hrane i odgovarajuća mjesta za gniježđenje.
„Zbog poremećenih sezonskih obrazaca, ptice često napuštaju gnijezda u pogrešnom trenutku – prerano ili prekasno – i stižu na lokacije koje više ne pružaju adekvatne uslove za život“, objašnjava Farnsvort.
Iako su neke vrste pokazale određeni stepen prilagodbe, većina ne uspijeva pratiti brzinu kojom se klima mijenja. Farnsvort takođe upozorava da ljudske intervencije, poput hranjenja ptica tokom zime, mogu imati negativne posljedice jer remete njihove prirodne migracione instinkte.
Posljedice po ljude
Naučnici upozoravaju da bi dugoročne posljedice mogle biti ozbiljne i za ljude. Smanjen broj ptica direktno utiče na poljoprivrednu proizvodnju, kvalitet zemljišta, te dostupnost biljnih vrsta koje se koriste u medicinske svrhe.
„Poremećaj prirodne ravnoteže uvijek na kraju pogodi i čovjeka“, zaključuje Farnsvort, pozivajući na hitne mjere očuvanja staništa i bolje upravljanje klimatskim rizicima.