
Ratni haos i urušavanje zdravstvene infrastrukture u Gazi stvorili su pogodno tlo za širenje bakterija koje su otporne na više vrsta antibiotika, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Lancet Infectious Diseases.
Radi se o prvim ozbiljnim podacima koji ukazuju na sveprisutnost takvih bakterija u Gazi otkako je sukob eskalirao u oktobru 2023. godine. Autori istraživanja upozoravaju da bi ova tiha, ali ozbiljna prijetnja mogla imati dugoročne i smrtonosne posljedice po stanovništvo.
Studija je analizirala preko 1300 uzoraka prikupljenih u bolnici al-Ahli – jednoj od rijetkih zdravstvenih ustanova u Gazi gdje još uvijek radi mikrobiološki laboratorij. U gotovo dvije trećine uzoraka otkrivene su bakterije otporne na više lijekova, a veliki broj njih dolazi od pacijenata s traumatskim povredama izazvanim zračnim napadima.
“Situacija je izuzetno zabrinjavajuća. Ovo znači da će ljudi u Gazi obolijevati teže, duže i s većim rizikom od komplikacija, amputacija pa i smrti zbog infekcija koje bi u normalnim uslovima bile lako izlječive”, rekla je Krystel Moussally, savjetnica za epidemiologiju organizacije Ljekari bez granica.
Bilal Irfan, jedan od koautora studije i istraživač s Harvardovog Brigham and Women’s Hospital, ističe da prava razmjera problema još nije poznata zbog razaranja laboratorija i gubitka medicinskog kadra:
„Ovo što znamo je samo mali dio stvarnosti – ali dovoljan da zvoni na uzbunu“, rekao je Irfan.
Gaza se godinama suočava s visokim stopama rezistentnih bakterija zbog ponovljenih sukoba i dugotrajne izraelske blokade, no aktuelni uslovi – potpuni slom zdravstvenog sistema, prekid sanitacije i rastuća glad – pogoršali su situaciju do neviđenih razmjera.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), trenutno funkcioniše tek 50% bolnica i 38% centara primarne zdravstvene zaštite – i to djelimično. Kapaciteti su daleko premašeni: bolnica Al-Shifa radi s 240% popunjenosti, dok je bolnica al-Ahli na 300%.
“Opća zdravstvena situacija u Gazi je katastrofalna. Pothranjenost i glad dodatno ugrožavaju stanovništvo”, rekao je Rik Peeperkorn, predstavnik WHO-a na palestinskim teritorijama. Izrael je, kako kaže, dužan omogućiti brži i jednostavniji ulazak medicinske opreme i pomoći, ali to se i dalje odvija sporo ili uopće ne dešava.
Upozorava se i na urušene sisteme za odlaganje otpada, kontaminaciju izvora vode te obustavljene programe vakcinacije, što dodatno pogoduje širenju infekcija i rezistentnih bakterija.
U zaključku svog komentara za Lancet, autori studije navode da bi problem mogao eskalirati ako se ne zaustave napadi na zdravstvene ustanove, laboratorije i ključnu infrastrukturu poput postrojenja za desalinizaciju vode.
Stručnjaci upozoravaju: u Gazi se ne odvija samo humanitarna kriza – već i tiha, ali smrtonosna bakterijska epidemija kojoj se još ne nazire kraj.
