U prvih šest mjeseci 2024. godine, ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa svijetom iznosila je 23,6 milijardi KM, pokazuju podaci koje je danas predstavila Vanjskotrgovinska komora BiH (VTKBiH). Iako je zabilježen rast izvoza od 5,42 posto i uvoza od 4,5 posto, robni deficit i dalje ostaje značajan i iznosi 6,3 milijarde KM.
Strukturna ovisnost i rast domaće potrošnje
Kako je istaknuto na press konferenciji, povećani uvoz dominantno je rezultat rasta domaće potrošnje, uvoza repromaterijala i stabilnijih prihoda građana. Međutim, slabosti domaće proizvodnje, posebno u prehrambenom i elektronskom sektoru, doprinose kontinuiranoj zavisnosti BiH o stranim dobavljačima.
„Uvoz je dodatno povećan nastavkom velikih infrastrukturnih projekata, što je rezultiralo većim unosom građevinskog materijala, industrijskih sirovina i mehanizacije“, rekao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH.
EU najvažniji partner, CEFTA regija bilježi rast
Evropska unija ostaje glavni vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, sa preko 66 posto ukupnog izvoza i 68 posto uvoza. Istovremeno, najizraženiji relativni rast zabilježen je unutar CEFTA-e, što potvrđuje jačanje regionalnih ekonomskih veza i konkurentnosti bh. proizvoda.
Treća tržišta: Pad u Kini, rast u SAD-u i Turskoj
U razmjeni sa tzv. trećim tržištima, izvoz je opao, posebno prema Kini, dok je povećan u smjeru Turske i Sjedinjenih Američkih Država.
Sektor po sektor: Svijetle tačke i gubitnici
U skoro svim privrednim sektorima došlo je do povećanja obima trgovine. Međutim, najveći deficit zabilježen je u prehrambenom sektoru – čak dvije milijarde KM, što čini 32 posto ukupnog robnog deficita. Najveći udio u tom minusu ima uvoz mesa.
Poseban problem predstavlja i deficit u razmjeni pića i alkohola, koji u prvih šest mjeseci iznosi 228 miliona KM. “Radi se o prekomjernom uvozu vode, sokova, zaslađenih napitaka, piva i sličnih proizvoda,” kazala je Belma Alihodžić iz VTKBiH.
U sektoru mašina, aparata i uređaja izvoz je iznosio 2,2 milijarde KM, a uvoz 3,7 milijardi KM. Elektroindustrija čini najveći dio izvoza, dok automobilska industrija bilježi porast izvoza od 49 miliona KM, na ukupno 380,9 miliona KM.
Pozitivan trend nastavljen je i u namjenskoj industriji, gdje je izvoz porastao za 73,5 miliona KM ili 31 posto. Ovaj rast se dovodi u vezu s povećanom globalnom potražnjom uslijed geopolitičkih tenzija.
S druge strane, negativni rezultati bilježe se u tekstilnoj i kožarskoj industriji, gdje je izvoz pao za 42,4 miliona KM i iznosi 811,4 miliona KM.
Jedini sektor koji bilježi suficit u robnoj razmjeni jeste drvna industrija. Uz grafičku industriju, proizvodnju madraca i namještaja, suficit iznosi 590,5 miliona KM.
Izgledi za naredne mjesece
Prema prognozama iz VTKBiH, vanjskotrgovinska razmjena u narednim mjesecima zadržat će sličan tempo. Međutim, očekuje se dodatni porast uvoza zbog rasta plaća, povećanih doznaka iz inostranstva i blago povišene inflacije.
„Za snažniji rast izvoza, BiH mora povećati izvoz proizvoda s većom dodanom vrijednošću i jačati sektore poput prehrambene i tekstilne industrije, IT sektora te automobilske proizvodnje. Diverzifikacija tržišta i izlazak na nova tržišta također predstavljaju ključnu razvojnu šansu“, zaključeno je na konferenciji.