Centar za sigurnosne studije (CSS) uputio je ozbiljnu kritiku na račun Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ističući da državna vlast ne obavještava javnost o aktuelnom stanju sigurnosti u zemlji.
Kako navode iz ove organizacije, na 86. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 22. jula, trebala je biti razmatrana Informacija o sigurnosnoj situaciji u BiH za 2024. godinu, koju je Ministarstvo sigurnosti predložilo kao tačku dnevnog reda. Ipak, tačka nije uvrštena u dnevni red, a time su građani ostali uskraćeni za ključne informacije koje bi trebale dati institucionalni osvrt na sve prisutniju zabrinutost izazvanu porastom kriminalnih aktivnosti.
Iz CSS-a ističu da su u vremenu kada mediji svakodnevno bilježe slučajeve različitih oblika kriminala, građani s pravom očekuju od institucija da objave rezultate i mjere koje preduzimaju kako bi zaštitile društvo.
Posebno naglašavaju da su izdvajanja za sektor sigurnosti, odnosno policijske strukture u BiH, premašila 1,1 milijardu konvertibilnih maraka, što dodatno pojačava interes javnosti za informacije o rezultatima njihovog rada. Ipak, posljednji dostupni izvještaj o stanju sigurnosti datira iz 2022. godine, a Vijeće ministara ga je usvojilo tek 14. juna 2024. godine – s punih godinu dana zakašnjenja. Za 2023. godinu izvještaj još nije objavljen, niti je dostupan na zvaničnoj stranici Ministarstva sigurnosti.
U saopćenju se dalje navodi da su evropski standardi, prema kojima BiH formalno teži, u suprotnosti s trenutnim pristupom vlasti. Ti standardi zahtijevaju redovno i transparentno informisanje javnosti o sigurnosnim temama i operativnim rezultatima nadležnih službi.
Kao primjer transparentnosti, CSS navodi platformu EMPACT (Evropska multidisciplinarna platforma protiv kriminalnih prijetnji), na kojoj su objavljeni konkretni podaci: više od 6.600 otvorenih istraga, zaplijenjenih oko 85 tona droge, oduzeto skoro dvije milijarde KM stečene nezakonitim radnjama i uhapšeno preko 13.500 osumnjičenih tokom 2024. godine.
Upozoravaju da takav model komunikacije prema građanima predstavlja osnovni princip demokratskog društva – pravo na informaciju i uvid u rad institucija koje finansiraju građani.
Za kraj, CSS ukazuje na još ozbiljniji problem – nepostojanje reakcije ne samo izvršne vlasti, već i parlamentaraca, stručne javnosti, medija i nevladinog sektora. Odsustvo javne rasprave i kritike omogućava političkim strukturama da zadrže kontrolu nad temama koje plasiraju u javni prostor, nerijetko skrećući pažnju s ključnih problema u društvu.