Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić našao se na meti žestokih kritika nakon što je jučer svečano otvorio dionicu autoceste između Čačka i Požege, iako, prema navodima stručne javnosti i medija, trasa nije tehnički završena niti ima uporabnu dozvolu.
Otvorenje je uslijedilo u osjetljivom političkom trenutku, dok je javnost i dalje potresena tragičnim događajem iz Novog Sada – padom nadstrešnice na rekonstruiranom željezničkom kolodvoru 1. novembra prošle godine, u kojem je poginulo 16 osoba. Zemljom već mjesecima traju protesti, a povjerenje u institucije dodatno je poljuljano.
Jučer otvorena dionica duga je 19,5 kilometara, a dio je šire trase Čačak–Požega ukupne dužine gotovo 31 kilometar. Izgrađena je kroz složen i brdovit teren, s čak 35 mostova ukupne dužine preko 5 kilometara, brojnim nadvožnjacima i tri tunela, među kojima su Munjino brdo i Laz – najduži na autocestama u Srbiji.
Premda su i predsjednik Vučić i direktor JP „Putevi Srbije“ Zoran Drobnjak tvrdili da je trasa “sigurna” i “urađena prema propisima”, dio stručne javnosti navodi da dionica nije prošla tehnički pregled niti posjeduje zakonski potrebne dozvole. Prema informacijama koje su objavili mediji, inženjeri zaduženi za stručni nadzor odbili su potpisati dokumente koji bi omogućili službeno tehničko odobrenje.
Da bi omogućila otvorenje, srbijanska vlada je prethodne sedmice donijela Uredbu kojom je suspendiran Pravilnik o sigurnosti tunela, čime je zaobiđen formalni postupak tehničke provjere. Vučić je u danima uoči otvorenja javno izražavao nezadovoljstvo zbog kašnjenja, te je dovodio u pitanje upozorenja stručnjaka o potencijalno nestabilnom tlu i opasnim klizištima oko tunela Munjino brdo.
Vrijednost radova na cijeloj dionici iznosi 450 milijuna eura, a glavni izvođač je kineska kompanija China Communications Construction Company. Investitor je JP „Putevi Srbije“, a sredstva je osigurala država preko Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Cestarina se zasad neće naplaćivati.
Otvorenje dionice bez završene dokumentacije izazvalo je oštre reakcije, posebno u kontekstu sveprisutne sumnje u kvalitetu infrastrukturnih radova i transparentnost javnih nabavki – pitanja koja su ponovo u fokusu nakon novosadske tragedije, čija je istraga i dalje u toku.