Gljive su oduvijek bile cijenjene zbog svoje nutritivne vrijednosti, ali sve više istraživanja potvrđuje i njihovu izuzetnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga, naročito kod starijih osoba. Istraživanje sprovedeno na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru pokazalo je da konzumacija gljiva više od dva puta sedmično – najmanje 300 grama – može smanjiti rizik od blagih kognitivnih oštećenja čak za 50 posto.
Blaga kognitivna oštećenja često su prvi znakovi mentalnog propadanja, koji mogu prethoditi razvoju demencije ili Alzheimerove bolesti. Upravo tu gljive mogu odigrati ključnu ulogu. Zasluge se pripisuju snažnom antioksidansu ergotioneinu, prirodnoj aminokiselini koja ima izrazito protivupalna i neuroprotektivna svojstva.
Ergotionein, koji se nalazi isključivo u gljivama, djeluje tako što smanjuje oksidativni stres i upalne procese u moždanom tkivu, što doprinosi očuvanju neuronskih funkcija i prevenciji starenja mozga.
Osim ergotioneina, gljive sadrže i brojne druge korisne tvari, poput vitamina D, B-kompleksa, kalija i vlakana, koji dodatno podupiru cjelokupno zdravlje organizma. Niska kalorijska vrijednost i sposobnost da zamijene meso u brojnim jelima čine ih savršenim izborom za raznovrsnu, zdravu ishranu.
Ako do sada niste bili ljubitelj gljiva, stručnjaci savjetuju da ih uvedete u jelovnik – svježe, kuhane ili pečene. Bilo da je riječ o šampinjonima, bukovačama, vrganjima ili shiitake gljivama, svaka vrsta donosi svoje benefite za mozak i zdravlje uopšte.