Izraelski napad na Iran, pokrenut 13. juna 2025. godine, označio je značajnu eskalaciju višegodišnjih tenzija u regiji. Prema izvještajima BBC-a i Sky Newsa, riječ je o do sada najintenzivnijem i najšire obuhvaćenom izraelskom vojnom udaru na iranske ciljeve, s elementima strategije koja je prethodno korištena protiv Hezbollaha u Libanu.
Meta napada nisu bile isključivo iranske raketne baze, već i ključne figure iz vojnog i naučnog vrha zemlje. Navodno su pogođeni visoki zvaničnici, uključujući načelnika Generalštaba, komandanta Revolucionarne garde i vodeće nuklearne naučnike. Iako vrhovni vođa Ali Hamnei nije bio meta, šteta po iransku elitu smatra se velikom i bez presedana.
Snimci iz Teherana prikazuju pogođene zgrade koje podsjećaju na izraelske udare na južni Bejrut tokom novembarske ofanzive na Hezbollah, kada je ubijen njegov lider Hassan Nasrallah. Za sada nije potvrđeno da je neka ličnost tog kalibra stradala u Iranu.
Analitičari smatraju da bi ovakav napad mogao natjerati Iran na snažniji odgovor nego u prethodnim sukobima, iako je njegova sposobnost za koordinisanu odmazdu sada ograničena. S druge strane, izraelski premijer Benjamin Netanyahu, prema navodima Sky Newsa, vjeruje da je ovo napad koji će otkloniti sigurnosnu prijetnju, i spreman je nastaviti operaciju ako mu okolnosti – uključujući stav Sjedinjenih Američkih Država – to dozvole.
Iran, kao politički osjetljiv režim, teško može ostati pasivan. Odgovor bi mogao uključivati udare na izraelske i američke ciljeve, kao i napade na infrastrukturu u Perzijskom zaljevu, što bi imalo globalne posljedice. Napadi na samo nekoliko tankera ili rafinerija mogli bi destabilizirati svjetsko tržište energije, a neki vjeruju da bi upravo takva prijetnja mogla natjerati Washington da interveniše i zaustavi izraelsku ofanzivu.
Kako zaključuje Sky News, potencijalni prelazak sukoba iz lokalnog u regionalni – pa i globalni – sada je realna opasnost.