Kofein je svakodnevna navika većine muškaraca – prisutan u kafi, čaju i energetskim napicima – poznat po svom stimulativnom djelovanju. Međutim, najnovija istraživanja iz oblasti epigenetike sugeriraju da ova supstanca može imati dublji, dugotrajniji uticaj na organizam nego što se ranije mislilo.
Epigenetika, grana biologije koja proučava kako okolišni faktori mogu promijeniti način na koji se geni „uključuju“ ili „isključuju“, bez izmjene same DNK sekvence, postaje ključna u razumijevanju uticaja kofeina. Studije pokazuju da kofein može uticati na metilaciju DNK – proces koji regulira genetsku aktivnost – posebno u muškim reproduktivnim ćelijama.
Istraživanje objavljeno 2022. u časopisu Epigenetics ukazuje na to da konzumacija kofeina može uzrokovati epigenetske promjene u spermatozoidima, što može uticati na plodnost, kvalitetu sperme, pa čak i na zdravlje buduće djece. Ove promjene, iako ne mijenjaju samu genetsku strukturu, mogu dugoročno oblikovati način na koji se geni ponašaju.
Svjetski priznati stručnjak za epigenetiku, prof. Michael Meaney sa McGill Univerziteta, upozorava: „Naše životne navike, uključujući i unos kofeina, ostavljaju epigenetske tragove koji mogu imati posljedice ne samo za nas, već i za naredne generacije.“
Iako umjerena konzumacija kofeina – do 200 mg dnevno – nije povezana sa ozbiljnim rizicima, pretjeran unos može potaknuti neželjene biološke promjene. Zbog toga se sve više naglašava potreba za svjesnijim pristupom konzumiranju kofeina, posebno kod muškaraca koji planiraju potomstvo.