Štitna žlijezda ima ključnu ulogu u regulaciji mnogih procesa u tijelu, a njena funkcija uveliko zavisi i od načina ishrane. Određene namirnice mogu pomoći u očuvanju zdravlja ove žlijezde, dok druge mogu pogoršati postojeće probleme, posebno kod osoba koje već imaju dijagnostikovan Hašimoto sindrom, hipotireozu ili hipertireozu.
Jod – i manjak i višak štete
Nedostatak joda često je uzrok usporenog rada štitne žlijezde jer bez njega žlijezda ne može da proizvodi dovoljno hormona. S druge strane, prevelik unos joda može izazvati autoimune poremećaje ili ubrzani rad žlijezde. Uravnotežen unos je ključ, a jod se prirodno nalazi u namirnicama poput algi, sardina, morske ribe, jaja i zelenog povrća.
Gluten i Hašimoto sindrom
Studije pokazuju povezanost celijakije i autoimunih bolesti štitne žlijezde. Osobe s Hašimotom često imaju koristi od eliminacije glutena iz ishrane na nekoliko sedmica kako bi se procijenilo da li dolazi do smanjenja simptoma poput umora, depresije, otečenosti i probavnih tegoba.
Povrće koje može usporiti rad štitne žlijezde
Povrće poput brokolija, kupusa, karfiola, kelja i prokelja sadrži goitrogene – spojeve koji mogu ometati funkciju štitne žlijezde, posebno kada se konzumiraju sirovi. Preporučuje se da se ovo povrće priprema termički (kuvanje, dinstanje) kako bi se smanjio njihov negativan učinak.
Šećeri, mesne prerađevine i štitna žlijezda
Visok unos šećera može pojačati upalne procese u tijelu, što dodatno opterećuje štitnu žlijezdu. Industrijski proizvodi od mesa, bogati nitratima i aditivima, takođe mogu štetiti njenoj funkciji. Umjesto toga, savjetuje se konzumacija svježeg mesa poput piletine i ćuretine.
Plastika i hemikalije iz okoline
Endokrini disruptori – hemikalije prisutne u plastici i drugim svakodnevnim materijalima – mogu uticati na rad štitne žlijezde. Zbog toga se preporučuje izbjegavanje plastične ambalaže i zagrijavanja hrane u plastici, te biranje prirodnih i neškodljivih materijala za domaćinstvo.