Kako se približava ljetna sezona, a samim tim i očekivani porast potrošnje električne energije, stručnjaci iz oblasti energetike izražavaju zabrinutost zbog mogućih ozbiljnih problema u snabdijevanju strujom u regionu jugoistočne Evrope. Institut za energiju jugoistočne Evrope (IENE), koji ima sjedište u Grčkoj, iznio je novo upozorenje navodeći da bi se scenario masovnog prekida u napajanju električnom energijom, kakav je zabilježen u junu prošle godine, mogao ponoviti i ovog ljeta.
U svojoj analizi pod naslovom “Koliko je jugoistočna Evropa ranjiva na nestanak struje?”, IENE upozorava da region ostaje osjetljiv na potencijalne prekide u napajanju, posebno ako ne dođe do unapređenja infrastrukture i bolje regionalne koordinacije. Kao primjer se navodi i nedavni prekid snabdijevanja električnom energijom koji je pogodio Španiju i Portugal, što dodatno pojačava zabrinutost.
Prema navodima IENE, jedan od ključnih problema leži u energetskoj strukturi Grčke, gdje gotovo polovina ukupne godišnje proizvodnje struje dolazi iz obnovljivih izvora, poput solarnih i vjetroelektrana. Tokom određenih dana, njihov udio zna dostići i do 80 posto ukupne potrošnje, što predstavlja izazov za stabilnost elektroenergetskog sistema.
Slične energetske prakse sve su prisutnije i u drugim balkanskim zemljama – Rumunija i Bugarska također bilježe rast udjela obnovljivih izvora, dok Albanija i Crna Gora u velikoj mjeri zavise od hidroenergije, koja je podložna sezonskim oscilacijama. Ovi faktori dodatno otežavaju pouzdanost mreže, navode analitičari IENE.
O mogućim implikacijama govorio je i stručnjak sa Zavoda za visoki napon i energetiku zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), Božidar Filipović-Grčić, koji za Jutarnji list kaže da je analiza IENE opravdana, iako generalizovana.
“Čak i uz dobra ulaganja i pažljivo planiranje, ne može se isključiti mogućnost ozbiljnih poremećaja u radu elektroenergetskog sistema. Ključne tačke ranjivosti uključuju ispade velikih elektrana, preopterećenje dalekovoda, te nizak nivo inercije u mreži”, istakao je Filipović-Grčić.
On je upozorio i na to da masovna upotreba naprednih, ali skupih tehnologija za stabilizaciju mreže – poput baterijskih sistema, reverzibilnih hidroelektrana i sofisticirane energetske elektronike – može povećati složenost i troškove održavanja sistema, što dodatno komplicira upravljanje mrežom.
IENE takođe naglašava da bi odgovori na ove izazove morali uključivati ne samo tehnička rješenja već i bolju regionalnu saradnju i strateško planiranje, kako bi se povećala otpornost sistema na ekstremne vremenske i tržišne uslove.
U trenutku objave analize, još uvijek nisu poznati konkretni uzroci prekida električne energije koji je 28. aprila pogodio Pirinejski poluostrvo, a istragu vodi krovna evropska organizacija za upravljanje elektroenergetskim sistemom – ENTSO.