Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva
Ovih dana na Nišićkoj visoravan, u općini llijaš, održana je vježba pod nazivom “Koordinacija i odgovor na nesreću 2024” koja je bila posebna zbog dva bitna razloga: prvo, na terenu je promovirana donirana letjelica žirokopter i, drugo, Federalna upava civilne zaštite na ovaj način je potvrdila da je izašla iz kadrovske krize u kojoj je bila dvije godine.
Žirokopter je letjelica s dva sjedišta koja se kreće pomoću horizontalnog rotora i smatra se vrlo sigurnom, jer je njen rotor uvijek na autorotaciji. Ne pokreće ga motor, nego strujanje zraka tako da može nastaviti let i sigurno sletjeti čak i u slučaju otkazivanja motora.
Žirokopter ma višestruku namjenu u otkrivanju požara, istraživanju katastrofa i snimanja iz zraka čime je znatno ojačala specijalizirana jedinica FCZ za podršku i spašavanje iz zraka. Može kontinuirano letjeti pet sati, a ovaj iz FUCZ već se pokazao na izviđanju i osmatranju požara nedavno u općini Kakanj.
(Federalna uprava civilne zaštite posjeduje žirokoptere koji su se već pokazali korisnim – Foto: FUCZ)
Helikopterima Oružanih snaga BiH davao je određene informacije, poput koordinata požarišta i gdje se nalaze najbliži vodozahvati. S obzirom na to da jedan sat helikoptera košta oko 5.000 KM, bitno je da piloti brzo imaju sve potrebne podatke.,
Federalna uprava CZ je zbog afere respiratori, dvije godine je djelovala smanjenimlm kapacitetom, imala je vršitelje dužnosti direktora, a stvari su došle na svoje tek početkom ove godine s imenovanjem Aldina Brašnjića iz Srebrenika za novog direktora umjesto Fahrudina Solaka, koji je pravomoćno osuđen na šest godina zatvora u pomenutoj aferi.
U istoj aferi bivši premijer Vlade FBiH Fadil Novalić osuđen je na četiri, a direktor firme Srebrena malina Fikret Hodžić na pet godina zatvora. Podsjetit ću da su akteri ove afere 2020. godine, u vrijeme pandemije korona virusa, posredstvom firme Srebrena malina iz Srebrenice, iz Kine uvezli 100 respiratora u vrijednosti pet miliona eura za koje se ispostavilo da nisu namijenjeni za intenzivnu njegu.
Oni su proglašeni krivim zbog izvršenja krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja, a optuženi Solak i za krivotvorenje službene isprave. Optužena Jelka Milićević, oslobođena je od optužbe da je počinila krivično djelo nesavjestan rad u službi.
Vježba na Nišićkoj visoravni potvrdila je važnost Civilne zaštte u spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama. Učesnici su pokazali da imaju znanje i vještina, brzinu i koordinaciju da izvršenje planiranih zadataka Federalne uprave. Na terenu je pokazana potraga za “nestalom osobom” pod pretpostavkom da je nestala poslije “zemljotresa”, otklonjena je opasnost od jednog “neeksplodiranog ubojnog sredstva” da bi ostale ekipe mogle djelovati, ukazivana je pomoć “ranjenim” i njihova evakuacija itd.
Jedinice Civilne zaštite na vježbi su imale pomoć medicinskih ekipa, članova Crvenog križa, vatrogasaca i policije tako da su se oni koji su sve to posmatrali uvjerili da je više od osam miliona eura za opremu koliko je Europska unija u proteklih šest godina donirala FUCZ stiglo na plodno tlo.
To je izuzetno bitno budući da je BiH postala punopravni član Mehanizma Evropske unije za civilnu zaštitu, a to znači da je jednaka s drugim članicama EU-a i da će dobiti svu podršku tokom velikih katastrofa.
Kako djeluje Mehanizam Evbropske unije za civilnu zaštitu? Tako što koordinira odgovor na nivou EU-a na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, a cilj je podsticati saradnju među nacionalnim tijelima civilne zaštite, povećati razinu javne svijesti o katastrofama i pripravnost na njih, te omogućiti brzu, djelotvornu i koordiniranu pomoć pogođenom stanovništvu.
Uz 27 država članica EU-a u ovom mehanizmu sudjeluju i određene zemlje koje nisu članice EU-a: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Island, Norveška, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina. Vijeće je u serptembru 2023. Moldaviji dalo zeleno svjetlo za pristupanje Mehanizmu, a prethodno se u aprilu iste godine tom mehanizmu pridružila Ukrajina, i to u svojstvu države učesnice.
Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) je operativno tijelo Mehanizma koje neprekidno prati događaje u svijetu i koordinira napore EU-a za odgovor na katastrofe. (Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva)