Može li posjeta umjetničkoj izložbi poboljšati naše socijalne vještine i povećati empatiju prema drugima?
Nedavna studija sa Univerziteta u Beču pokazuje da posjeta umjetničkoj izložbi ne pruža samo estetski užitak, već može i poboljšati osjećaj za druge te povećati našu sposobnost da razumijemo njihove emocije – efekti koji traju i do sedam dana.
Međunarodni istraživački tim Fakulteta za psihologiju Univerziteta u Beču istraživao je da li izložbe mogu učiniti ljude empatičnijima i promijeniti njihove stavove i ponašanje. Istraživači su analizirali uticaj izložbe „Pokaži mi svoju ranu”, koja je obuhvatala kombinaciju savremene i historijske umjetnosti, fokusirala se na temu ljudske ranjivosti i imala za cilj da inspiriše posjetioce da razmišljaju i uvedu pozitivne promjene u svoj život.
U sklopu studije, provedena su dva glavna testa. Prvi test uključivao je razgovor sa prolaznicima ispred muzeja, koji su bili upitani da li žele besplatnu ulaznicu za izložbu. Istraživači su mjerili empatiju učesnika i njihove stavove prema strancima. Rezultati su pokazali značajno smanjenje ksenofobije i povećanu prihvaćenost stranaca i migranata nakon posjete izložbi. Ovi rezultati nisu jedini pozitivni efekti koje je studija otkrila.
Također je ispitano kako posjeta izložbi utiče na svakodnevno ponašanje posjetilaca. Ispitanici su bilježili svoje misli i radnje tokom sedmice prije i nakon posjete izložbe. Rezultati su pokazali da su ispitanici nakon posjete izložbi nastojali biti društveniji i otvoreniji, te su više pomagali drugima. Ove promjene su se zadržale do kraja dana, a neki od njih su primjetili da su bili pažljiviji prema osjećajima drugih i tokom narednih sedam dana te su razmišljali više o sebi.
„Ako svaki posjetilac tokom posjete izložbi malo više razmišlja o drugima i pokazuje otvoreniji i empatičniji stav, to može dovesti do značajnih društvenih efekata“, tvrdi voditelj istraživačkog tima Matthew Pelowski.
Umjetnost ne samo da ima potencijal da obogati estetski doživljaj, već i da pozitivno utiče na naše obrasce mišljenja i ponašanja, doprinoseći boljem razumijevanju i suosjećanju među ljudima, zaključak je autora studije. (tl)