Dosje: Koliko će BiH o(p)stati

Osnovno je da li će BiH sačuvati atribute države i biti funkcionalna, ili će oni koji traže zakonsku podjelu državne imovine na entitete možda srušiti državu.

kolumna, Kozar
(Piše: Đuro KOZAR, novinar i politički analitičar)

Poslije oktobarskih izbora u Bosni i Hercegovini u toku su međustanački razgovori, ili bolje rečeno pregovori, o tome ko će vršiti vlast na državnom nivou. Ima tu raznih kombinacija, a temeljno pitanje je: može li Bosna i Hercegovina opstati? Konkretno, da li će BiH sačuvati atribute države i biti funkcionalna uz ravnopravnost njenih konstitutivnih naroda i bez majorizacije jednog od njih? Ili će oni iz SNSD-a koji traže da se državna imovina zakonski podijeli – 51 posto za Federaciju BiH i 49 posto za Republiku Srpsku – možda srušiti državu, jer Bosna i Hercegovina bez svoje imovine nije država?

Državno Predsjedništvo je konstituisano u novom sazivu. Željka Cvijanović i Denis Bećirović su obnovili mandate, a novi član tog kolektivnog organa je Darijana Filipović iz HDZ-a. Sada hrvatski narod, kako je rekao Dragan Čović, ima svog legitimnog člana u Predsjedništvu BiH, a da li će samim time Hrvatima biti bolje, nije izvjesno. Barem će diplomati, generali i drugi državni zvaničnici iz reda Hrvata biti po mjeri HDZ-a.

Dva izborna pobjednika, HDZ i SNSD, dogovorili su se da, kao i ranije, koaliraju na državnoj razini, dok će sa Strankom demokratske akcije tek dogovoriti partnerstvo. To bi, sportski rečeno, moglo biti 2:1, ali ne mora značiti. Sve zavisi od toga kako će se u organima na državnom nivou ponašati predstavnici HDZ-a: da li će u svakom konkretnom slučaju podržavati SNSD ili će raditi na boljoj funkcionalnosti vlasti.

Razlike, dakako, postoje i nisu male. HDZ jeste, barem verbalno, za evropski put BiH, a SNSD se tome izričito protivi, dok SDA želi ulazak države u Evropsku uniju. Da bi BiH mogla nastaviti svoj put ka EU i zvanično otvoriti pristupne pregovore, ključni uslov, koji ističu zvaničnici EU, jeste usvajanje dva temeljna zakona u državnom parlamentu. To su: Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), kojim se definiše rad i integritet pravosudnog tijela u BiH, i Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine. Takođe, treba imenovati glavnog pregovarača za pregovore s EU, jer politički akteri još nisu postigli dogovor o tome.

Zašto se SNSD protivi ulasku BiH u Evropsku uniju? Dva su razloga za to: prvo, što bi se članstvom u EU definitivno ugasili snovi o državnosti entiteta RS, i drugo, zbog toga što Rusija diktira Miloradu Dodiku da sputava naše evrointegracije. U najmanju ruku je neobično da je Dodik, premda nije ni predsjednik ni premijer entiteta, odlučujući faktor u Republici Srpskoj.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović u više navrata je komentirao političke uslove, taktike i zahtjeve koje postavlja Dodik i zaključio da bošnjački dio u organima BiH neće prihvatiti ono što bi slabilo ili rušilo državu. Takođe je dodao da Dodik nije baš tako ultimativan kad se s njim politički pregovara u stilu „ja tebi, ti meni”, tim prije što i RS-u odgovara da se na nivou države rješava ono što je njima važno. Tu se javlja problem, budući da establišment u Republici Srpskoj tvrdi da BiH nije država, nego državna zajednica. To se ističe zbog toga što je državna zajednica labavi oblik udruživanja entiteta iz kojeg se može lakše izaći. Ali oni koji tako razmišljaju svjesno „zaboravljaju” da je BiH suverena država s pravnim kontinuitetom.

Pojam „državna zajednica” ne spominje se ni na jednom mjestu u Ustavu Bosne i Hercegovine, koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. Štaviše, prvi član Ustava definiše kontinuitet pravnog postojanja BiH kao države s novom unutrašnjom strukturom. BiH je država članica Ujedinjenih nacija i organizacija unutar sistema UN-a te članica drugih međunarodnih organizacija.

Baš kao što Bosna i Hercegovina nije državna zajednica, nego država, tako ni Federacija BiH nije državna zajednica, nego entitet, iako se sastoji od 10 kantona koji imaju svoje ustave i vlade. Termin „državna zajednica” ne spominje se nigdje ni u Ustavu Federacije BiH; a da se radi o jednom od dva entiteta unutar države, jasno je iz prvog člana Ustava BiH. Niti je Republika Srpska, premda unitarno uređena, „država u državi”.

Republika Srpska je, kao i Federacija BiH, osuđena na međunarodno priznatu državu BiH, čiju su Predsjedništvo i zakonodavnu vlast izabrali 4. oktobra 2026. godine. Većinsko raspoloženje građana u Federaciji jeste da BiH opstane i da se odnosi između Bošnjaka i Hrvata poboljšaju (ne na štetu Srba), čemu bi i promjene u izbornom zakonu dale podsticaj. Na kraju, Bosnu i Hercegovinu doživljavam kao cjelovitu i demokratsku državu u kojoj će se mirno živjeti – oslobođenu nerealnih ambicija i regresivnog naslijeđa. (Piše: Đuro KOZAR, novinar i politički analitičar)

Podijeli

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

✖