Slovenski predsjednik Pahor čestitao 106. rođendan književniku Pahoru iz Trsta

0
79

Slovenski predsjednik Borut Pahor čestitao je u ponedjeljak 106. rođendan svom prezimenjaku, slovensko-talijanskom piscu Borisu Pahoru iz Trsta, kojega zbog njegovih političkih stajališta u Ljubljani štuju i ljevica i desnica, zbog književnikova ustrajanja na nacionalnom identitetu.

U svojoj čestitci Borut Pahor je naveo da mu čestita na visokom jubileju, te da se nada da će se još mnogo puta sastati, a prisjetio se i njihova zadnjeg sastanka prije mjesec dana u Trstu, prigodom obljetnice fašističkog spaljivanja narodnog doma Slovenaca u tom gradu, te se prisjetio piščevih riječi da se mali narodi ne smiju bojati izražavanja svog identiteta.

“Tada ste mi rekli da se mi Slovenci kao malobrojan narod ne smijemo bojati svog nacionalizma jer on nije uperen protiv drugih naroda”, naveo je Pahor.

Dodao da mu želi još mnogo godina dobrog zdravlja i “pronicljivih misli”, te da je o svom zemljaku iz Italije nedavno dao izjavu za britanski BBC koji o Borisu Pahoru priprema dokumentarnu emisiju, te kako se nada da će se ta izjava dobro uklopiti u filmsku priču o “osobi koja se je hrabro, a u isto vrijeme i humanistički, suprotstavila trima totalitarizmima, fašizmu, nacizmu i komunizmu, te “uskraćivanju “osobne i nacionalne slobode i dostojanstva” slovenskog naroda.

Svoj 106. rođendan pisac iz Trsta proslavio je u ponedjeljak u Ljubljani, na svečanosti u jednoj knjižari, gdje su mu jubilej čestitali mnogi čitatelji i osobe iz javnog života, a govorio je o opasnosti totalitarnih režima, te potrebi nacionalne samosvjesti koja se temelji na poznavanju povijesti i jezika naroda kojemu pojedinac pripada, objavili su slovenski mediji.

Iako je rođen u Italiji i prvotno obrazovan na talijanskom, Pahor cijeli život piše na slovenskom jeziku, a na talijanski su ga počeli prevoditi nakon što je njegov najpoznatiji roman “Nekropola” 1990. preveden na francuski, a onda i na neke druge jezike. Riječ je o djelu u kojemu opisuje svoja iskustva iz II. svjetskog rata, iz njemačkog logora u kojem se našao nakon kapitulacije Italije, prenosi Hina.

Pahoru je 60-ih godina jedno vrijeme bio zabranjen ulazak u Sloveniju i Jugoslaviju jer je kao urednik tršćanskog časopisa “Zaljev” objavio prilog knjiženika i nekadašnjeg slovenskog partizana Edvarda Kocbeka o poslijeratnim obračunima s političkim neistomišljenicima i pripadnicima tzv. “poraženih vojski” u komunističkoj Jugoslaviji, no kasnije je u Sloveniji kao samostalnoj državi dobio niz najviših državnih priznanja, a slovensko društvo književnika niz ga godina predlaže kao svog kandidata za Nobelovu nagradu. (H, tl)

Download PDF

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here