Širenje dezinformacija ozbiljna prijetnja mentalnom zdravlju

0
135

O problemu širenja virusa, neodgovornosti društva, iscrpljenosti zdravstvenih radnika, nepotpunog izvještavanja u medijima, ali i psihološkim posljedicama, govorili su na Krugu 99 doktorica Nedima Zulić, – direktorica Doma zdravlja Cazin, prim. dr. Nazif Derviškadić – šef Službe za zarazne bolesti Kantonalne bolnice ‘Safet Mujić’ Mostar, prof. dr. Nijaz Tihić – šef Zavoda za mikrobiologiju UKC-a Tuzla i Bojan Šošić – psiholog.

Poručili su da se trebaju donijeti tačno određene mjere, da građani moraju biti odgovorniji, ali i da mediji moraju prenositi potpune i jednake informacije da ne bi dolazilo do širenja panike među stanovništvom.

Jedan od uvodničara, psiholog, član Predsjedništva ANI “Krug 99”, član Odbora za psihijatrijska i neurološka istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH Bojan Šošić je kazao da je dosta toga što je u pogledu širenja informacija dovelo do jednog masovnog nerazumijevanja nekih pojava.

– Mnogo govore o ‘švedskom modelu’. Ja do sada nisam vidio na našem jeziku da je neko vrlo jasno objasnio šta ‘švedski model’ pristupa epidemiji Covid-19 znači. Treba jasno reći da ni Šveđani nikada nisu išli, od samog početka, na obezbjeđivanje takozvanog prirodnog imuniteta već, kao i mi, samo na jedan recimo grublji način, takozvano uravnjavanje krivulje zaraze – kazao je Šošić.

Dodao je da mi, u odnosu na Šveđane, imamo bitno drugačije uslove, bitno drugačiju demografiju, drugačiji mentalitet, “Šveđani su puno disciplinovaniji, a kapacitete njihovih zdravstvenih ustanova da i ne spominjemo”.

Šošić napominje da ovo nije obična gripa i iz tog razloga je jako bitno i testiranje, ali i drugi aspekti dijagnostike, jer to pomaže da se kontroliše pojava takozvanih superširilaca, ili kako ih nekada zovu ‘socijalnih leptira’, koji ostvarujući veliki broj kontakata, da i ne znaju nekada da nose virus, doprinesu širenju zaraze.

On je istaknuo da je širenje dezinformacija jedna od ozbiljnih prijetnji mentalnom zdravlju građana.

– Ono sa čim se suočavamo je takozvana anticipatorna anksioznost, tjeskoba usljed nepoznavanja onoga što je pred nama – naveo je Šošić, dodajući da se treba ponašati na taj način da idemo dan za danom, da razvijamo svoje lične mogućnosti suočavanja sa stresom kroz širenje raspona vještina i navika koje imamo, da bismo bolje sačuvali svoje mentalno zdravlje.

Bitno je, smatra on, adekvatno informirati, educirati građane o nužnosti mjera prevencije i „da one zaista služe da se kontroliše virus, a ne mi“.

Specijalista infektologije, šef Službe za zarazne bolesti KB “Dr. Safet Mujić” Mostar, prim. dr. Nazif Derviškadić je kazao da je narod zbunjen, „jer nisu informirani šta su zarazne bolesti“.

Govoreći o tome šta dalje, naveo je da treba ‘osvježiti’ krizne štabove penzioniranim infektolozima i epidemiolozima.

Također, smatra da maske treba besplatno dijeliti penzionerima i socijalnim slučajevima, potom vršiti zdravstvenu edukaciju, da se pojasni građanima šta su i kako se javljaju zarazne bolesti, te da se aktiviraju volonteri zdravstvene struke i informatike.

Derviškadić smatra i da treba dodijeliti telefonske brojeve i telefone primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, da se uključe volonteri koji će se javljati na te brojeve, te informatičari koji će sve to slagati. Kaže da su to sve mjere koje se mogu lako odraditi.

Dodaje i da treba nabaviti testove i „osobe koje su pozitivne ne vraćati kućama“.

– Imamo hotele koji su prazni, aktivirati ih, u hotele smjestiti sve pozitivne da su pod zdravstvenim nadzorom. To je jedini put da se ovo zaustavi – smatra Derviškadić.

Što se tiče postraumatskog stresnog sindroma, naveo je da je broj depresivnih i anskioznih u porastu, a strah pogoršava kliničku sliku kod korone.

Na kraju je poručio novinarima da ne primaju nikada informaciju, brojke, ako ta brojka nema analizu – starost, uzrast, pol, ranija oboljenja, pozitivni bez simptoma, pozitivni sa blagim simptomima i pozitivni koji zahtijevaju liječenje.

– Jer ove brojke izluđuju i mene, a ne običnog građanina – zaključio je Derviškadić.

Specijalista mikrobiologije i parazitologije, šef Zavoda za mikrobiologiju UKC Tuzla, prof. dr. Nijaz Tihić je podsjetio da su krajem februara obavili prvo testiranje, kada su imali jedan sumnjiv slučaj. Tada su, dodaje, predviđajući situaciju, nabavili prve testove.

– Virus SARS-CoV-2, koji izaziva Covid-19 infekciju može dovesti do smrtnog ishoda. To je najavažnija poruka koju moraju građani shvatiti i da prevencijom, mjerama koje se predviđaju možemo zaustaviti širenje, a samim tim smanjiti broj mogućih težih oblika kliničke infekcije koje mogu završiti sa smrtnim ishodom – istaknuo je Tihić.

Direktorica Doma zdravlja Cazin dr. Nedima Zulić se osvrnula na epidemiju Covid-19 na području Cazina, kazavši da je, zahvaljujući odličnoj organizaciji i saradnji čitave lokalne zajednice, prvi talas epidemije dočekan i ispraćen sa uspjehom. Kaže da nisu imali veliki broj žrtava, niti je situacija u bilo kojem trenutku izmakla kontroli.

Dodaje da su nastavili istim tempom, iako je ljeto donijelo nove izazove, „a najveći je svakako migrantska kriza i sve veći broj migranata koji se slobodno kreću Cazinom, kao i na području cijelog Unsko-sanskog kantona, a među kojima ima sve više zaraženih“.

– Trenutno ulazimo u neizvjestan i dug zimski period, nemamo dovoljno PCR testova, medicinsko osoblje je iscrpljeno, ljudi sve više odbijaju bolničko liječenje i nastoje ostati kod kuća, a pritisak na ljekare je ogroman – zaključila je Zulić.

Prije početka oficijelog dijela današnje online sesije, upriličena je prigodna komemoracija povodom smrti člana Kruga 99 prof. dr. Muje Demirovića.(ag,tl)

Download PDF

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here