Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko predstavio je 58. izvještaj u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u New Yorku u kojem je naglasio da u BiH i dalje traju prijetnje secesijom, blokade na državnom i federalnom nivou, što nikako ne doprinosi kretanju zemlje naprijed ili poboljšanju života građana.
“Ovog mjeseca proslavit ćemo 25. godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je osigurao 25 godina mira u BiH. Gledajući iz ove perspektive, Dejton je ogroman uspjeh, jer je donio mir u BiH, i još veći uspjeh, s obzirom na sve međunarodne sporove koji ostaju neriješeni decenijama, poput Bliskog istoka, Kavkaza i drugih. Međutim, kako se ispostavilo, Dejtonski sporazum, iako je ujedno bio solidan okvir za budući razvoj BiH, donio je nesavršen mir. Nepobitna je činjenica da je u BiH, također uz pomoć nekih političara poput Milorada Dodika, postignut značajan napredak u prvoj deceniji nakon Dejtona. Nažalost, međunarodna zajednica napravila je jednu veliku konceptualnu grešku tokom provedbe Dejtonskog sporazuma. Prerano smo ukazali svoje povjerenje nekim političarima, a oni su iskoristili našu dobru volju za oživljavanje nacionalističkih i dezintegrirajućih politika, posebno od 2006. godine”, kazao je Inzko u izvještaju te dodao:
“Odnosi unutar Predsjedništva BiH također su zabrinjavajući, jer se njegovi članovi sve više međusobno sukobljavaju. Predsjednik SNSD-a i član predsjedništva Milorad Dodik često se pozivao na princip vitalnog entitetskog interesa zbog odluka za koje je smatrao da su štetne za interese Republike Srpske”, kazao je Inzko u izvještaju.
Dodao je da se je Dodik pokušavao povezati pitanje statusa Kosova sa statusom RS-a, upozoravajući da će taj bh. entitet proglasiti nezavisnost ako se prizna nezavisnost Kosova.
“Dodik, de facto lider Republike Srpske, u nekoliko navrata pokušao je uvući predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u unutrašnja politička pitanja Bosne i Hercegovine. U augustu je predvodio delegaciju RS-a da se sastane sa Vučićem u Beogradu kako bi razgovarali o žalbama RS zbog nepravednih intervencija visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH u ustavni poredak BiH. Uoči sastanka, vlasti Republike Srpske su navodno poslale dokument koji sadrži zaključke i prateće izvještaje o tim pitanjima koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u novembru 2019. i februaru 2020. Pohvalno, Vučić je ponovio posvećenost Srbija Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH poznatijem kao Dejtonski mirovni sporazum”, rekao je Inzko.
Dotakao se i pitanja odnosa predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.
“Nakon naknadnog sastanka Izetbegovića i Čovića, svaki je uveo nove ultimatume. Izetbegović izjavio je da neće biti daljnjih razgovora o izmjenama Izbornog zakona do imenovanja nove Vlade Federacije BiH i imenovanja sudija na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije. Čović se usprotivio da neće biti nove Vlade Federacije prije dogovora o izmjenama Izbornog zakona”, istakao je Inzko.
Na kraju je još istakao kako se Centralna izborna komisija BiH tokom procesa organizacije predstojećih izbora suočila sa brojnim politički motiviranim opstrukcijama.
“Period političke kampanje ponovo je obilježen negativnom retorikom koja produbljuje postojeće podjele i čini pomirenje u Bosni i Hercegovini sve težim. U ovom zaostalom političkom okruženju i druga pitanja, poput rodne ravnopravnosti, potpuno su po strani, što je neprihvatljivo za zemlju koja teži članstvu u Evropskoj uniji”, naglasio je Inzko u izvještaju.
Još je dodao da su nacionalističke političke elite u zemlji bile neefikasne u pokušaju da se posvete pitanjima koja su istinski važna za građane cijele države.
“Pojedini političari su fokusirani na nefunkcioniranje BiH i Federacije BiH, što je rezultiralo povećanom ovisnošću zemlje i doprinijelo finansijskoj, zdravstvenoj i drugim nedostacima koje će imati negativan utjecaj na cijelo stanovništvo”, kazao je Inzko, dodajući da građani BiH zaslužuju mnogo više.
Komentarišući posljednji izvještaj Evropske komisije o BiH, podsjetio je da je u tom izvještaju navedeno da je postignut ograničen napredak u većini ključnih reformskih područja potrebnih za ispunjavanje obaveza i uslova za članstvo u EU.
“Političkim liderima u BiH, koji jednoglasno nastavljaju javno izražavati podršku članstvu zemlje u EU, ovaj izvještaj bi trebao poslužiti kao poziv na akciju da ostave po strani razlike i provedu reforme potrebne kako bi se zemlja kretala naprijed”, rekao je Inzko.
Izvještaj koji je Inzko predstavio u Vijeću sigurnosti UN-a odnosi se na period od 16. aprila do 15. oktobra 2020. godine.(aa,tl)