Pogled iz Sarajeva: Put u NATO usporen, ali se nastavlja

0
152

Napokon su se lideri vladajuće koalicije dogovorili da se vlast u Bosni i Hercegovini uspostavi za 30 dana s tim da se provede 12 potpisanih principa, a najvažniji je formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH sa ekonomistom Zoranom Tegeltijom na čelu. Čim je ovaj sporazum saopćen krenule su izjave o tome – ko je dobio, ko izbubio, kao da je to najvažnije, a nije. I odmah je iskrslo pitanje: šta će biti sa putom BiH u NATO, budući da je Stranka demokratske akcije uvjetovala uspostavu vlasti prihvatanjem tog puta? Kako se provedba izbornih rezultata odužila SDA je reducirala Godišnji plan za NATO, pa je to, izgleda, bilo prihvatljivo i Savezu nezavisnih socijaldemokrata, a ništa protiv nije imala ni Hrvatska demokratska zajednica.

Kad su me o tome pitali za Radio Slobodna Evropa izjavio sam da je najvažnije da se ide naprijed, a ne unazad i da izvjesna redukcija Godišnjeg plana podrazumijeva smanjeni opis stanja, obaveza i reformi, i to je način da se ostane u Akcionom programu za članstvo (MAP). Proces približavanja ići će, dakle, nešto usporenije, ali bitno je da ide. Konačnog članstva u NATO-u nema bez novog konsenzusa na nivou BiH, budući da je to stvar općeg dogovora oba entiteta. Republika Hrvatska je devet godina bila u ‘čekaonici’ NATO-a, što znači da nijednoj zemlji nije određen precizan rok prijema bez ispunjavanja svih uvjeta. Preciznije, nikoga se neće siliti da uđe u NATO, ali SDA se pobrinula da se ne može odustati od vladavine zakona i poštivanja Ustava.

Mnogo ranije BiH se relevantno izjasnila za NATO put i to treba poštovati bez obzira na naknadna izjašnjavanja u entitetima. Nije uobičajeno da niže razine vlasti, u ovom slučaju entiteti, budu jači od države. Jeste Narodna skupštna Republike Srpske 2017. usvojila Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, ali to je za njihovu entitetsku upotrebu, jer to ni u kom slučaju ne može obavezivati Federaciju BiH, a kamoli državu Bosnu i Hercegovinu.

Zašto je bitan Godišnji nacionalni plan za NATO? Zato što je to osnova da se sagledava ukupno stanje, ne samo u oblasti odbrane, nego važna politička, ekonomska i sigurnosna pitanja, resursi u državi itd. Neće NATO da primi nijednu državu koja nije pospremljena i politički stabilna i neće da sa zemljom koju prima uveze i njene probleme. Radi toga se na temelju Godišnjeg plana u okviru NATO državi koja je kandidat pomaže da posloži svoje unutarnje stvari, riješi probleme i rašćisti protivrječnosti. Prema tome, Godišnji plan nije samo opis stanja i iznošenje stanovitih želja nego pokretač svega bitnog da se Bosna i Hercegovina tako uredi i dotjera da bude kvalitetan kandidat.

Na koncu, takva inventura više je potrebna samoj BiH (za koju znamo kakva je, a može biti bolja) nego NATO-u koji nema običaj da žuri u svom odlučivanju, nego ima dovoljno vremena da sve sagleda. Uostalom, ovaj vojni savez već ima svoj štab u Sarajevu koji prati situaciju, ne nameće se, a voljan je da pomogne, naročito Oružanim snagama BiH. (Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitički komentator iz Sarajeva)

Download PDF

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here