Morića han postaje luksuzni hotel, ali neće izgubiti status nacionalnog spomenika

0
472

Morića han je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa koji je podignut u srcu sarajevske čaršije krajem XVI ili početkom XVII vijeka te je posljednji sačuvani karavan-saraj na našim prostorima.

Na zahtjev Gazi Husrev-begovog vakufa Vakufska direkcija IZ u BiH je osigurala sredstva za revitalizaciju Morića hana koji će koštati oko 6,5 miliona maraka.

Naime, radi se o protokolu rekonstrukcije i adaptacije Morića hana, gdje namjeravaju u skorije vrijeme u potpunosti rekonstruirati ovaj objekt i njegov gornji dio prilagoditi hotelu visoke kategorije, a donji dio će ostati onakav onakav kakav je danas, s tim da će biti u potpunosti renoviran i prilagođen savremenom tržištu.

S obzirom na to da je Morića han nacionalni spomenik, Komisija, kako saznajemo, nije službeno obaviještena o idejnom rješenju projekta hotela – Morića han, koji je bio prezentiran u sklopu manifestacije Dana Vakufa 2018. godine.

“Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u ranijem sazivu zaštitilo je ovaj objekt u okviru odluke o proglašenju ‘Grupe objekata Gazi Husrev-begovog vakufa sa pokretnom imovinom u Sarajevu’. Dakle, sam objekt Morića hana nije proglašen kao zaseban nacionalni spomenik ali na snazi su mjere zaštite propisane za pomenutu grupu objekata”, rekli su nam iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Kako dalje navode, mjere zaštite se odnose na unutrašnjost prostora:

dopušteni su konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi tekućeg održavanja i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručni nadzor nadležne službe zaštite;
u prizemlja objekata, koja se koriste za namjene čiji je karakter suprotan tradiciji historijske jezgre grada Sarajeva vratiti izvorne namjene ili uvesti nove namjene poput kulture i obrazovanja ili tradicionalnih zanata;
prije početka konzervatorsko-restauratorskih radova na objektu izvršiti detaljno snimanje stanja; te istraživačke radove koji će obuhvatiti analizu građevinskog materijala i vrstu i ton boja vanjskih zidova fasade;
projekat konzervatorsko-restauratorskih radova mora biti zasnovan na detaljnom snimanju stanja objekta i treba uključiti metodološki pristup koji će biti usmjeren na zaštitu historijskih vrijednosti objekta;
obavezno je sačuvati izvorni izgled objekta u pogledu obrade arhitektonskih detalja, boje zidova, tretmana fasada, konstrukcije objekta i nagiba krova, te vrste krovnog pokrivača i nije dopuštena promjena stilskih karakteristika uklanjanjem ili dodavanjem pojedinih dekorativnih elemenata i arhitektonskih detalja (kamene i druge plastike –nadvratnika, vijenaca i sl.);
prilikom konzervatorsko-restauratorskih radova koristiti materijale iste kao izvorne, izvorne tehnike obrade materijala;
infrastrukturni radovi su dopušteni samo uz odobrenje nadležnog ministarstva, a prema uslovima i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite.
Spratna i krovna konstrukcija Morića hana su kroz historiju više puta stradali od vatre, mnogo puta je objekat popravljan ili ponovno građen, ali uvijek su kasnije vršene rekonstrukcije ili popravke.
Morića han – undefinedWikipedia / Morića han
Osamdesetih godina prošlog vijeka prilikom radova na posljednjoj obnovi Morića hana, autori projekta njegove rekonstrukcije i revitalizacije smatrali su da sprat objekta može biti namijenjen za smještaj gostiju, ali je odlukom tadašnjih vlasti to bilo onemogućeno.

U ovim prostorima su obezbijeđeni vodovod i kanalizacija pa je tako njihova adaptacija u hotelske sadržaje ostavljena kao mogućnost.

Na pitanje da li će se nakon projekta adaptacije Morića hana odluka o proglašenju nacionalnog spomenika poništiti iz KONS-a su kazali da se radi o idejnom projektu adaptacije hana, odnosno projektu njegovog vraćanja u izvornu funkciju, što ne predstavlja razlog za ukidanje statusa nacionalnog spomenika, pod uvjetom da svi zahvati koji se budu poduzimali, urade u skladu sa propisanim mjerama zaštite.

“Postoje propisi koji definiraju šta raditi u slučajevima ukoliko dođe do devastacije ili bilo kakvih oštećenja na nacionalnim spomenicima. Komisija smatra svojom obavezom da u svakom slučaju kršenja zakona i standarda zaštite naslijeđa o kojem mu bude dostavljena informacija, postupi u skladu sa svojim ovlastima. Nacionalni spomenici BiH uživaju najveći status zaštite”, pojasnili su.

U slučaju da se utvrdi da je nacionalni spomenik ugrožen nezakonitom gradnjom ili nestručnom intervencijom, Komisija obavještava nadležne inspekcijske organe (Federalna uprava za inspekcijske poslove na teritoriju FBiH, odnosno Republička uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske).

“Ukoliko se utvrdi da je došlo do oštećenja ili uništenja nacionalnog spomenika pokreće se postupak kod nadležnog tužilaštva u cilju utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja počinilaca”, istaknuli na kraju su iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Download PDF

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here