Mijo Franković: Tuzlanski i drugi Amazoni

3
1118

Medijskim prostorima već više dana dominiraju vijesti o požarištima u najvećoj svjetskoj prašumi Amazonu. Amazonska prašuma nalazi se u središtu Južne Amerike na području devet država, a od kojih najvećim dijelom u okviru države Brazil, a površina prašumskog kompleksa jednaka je površini Evrope. Prema fitoekološkim procjenama ovaj kompleks produkuje jednu petinu kisika koje utroše sveukupni životni procesi planete Zemlja. Otprilike isto toliko produkuje i životno potrebitog ugljika za fotosintetske procese stvaranja novih organskih struktura u biološko društveno reprodukcijskom lancu održavanja života na Zemlji.

Sa najviših nivoa državno političkih svjetskih foruma izražava se zabrinutost i iniciranje mjera zaštite spasavanja Amazona ili „pluća svijeta“ nazvana po svojoj fiziološkoj funkciji. Višegodišnje kaotično gospodarenje ovim prirodnim kompleksom, posebno uključujući nelegalne sječe uzrokovali su smanjenje obraslosti kompleksa sa antropogenim aktivnostima koje su izazvale požare širokih razmjera.

Ako uzmemo u obzir i destruktivno djelovanje političko privrednih oligarhija u svoj njihovoj pohlepi i gramzivosti za brzim bogaćenjem na račun neprolaznih vrijednosti najkompleksnijeg ekološkog univerzuma koji se zove „šuma“, onda decimiranu predstavu sindroma „Amazon“ u adekvatnim komparacijskim bioekvivalentima možemo vizualizirati i na našoj domaćoj zavičajnoj prostorno-prirodnoj matrici. Drugim riječima, može li nam Amazon pokazati i ukazati na naš negativan odnos prema prirodi i opomenuti da taj razarujući stav vodi u neuporedivo veće kataklizme prema kojem su trgovinski ratovi, blokade tržišta, razmještanje raketa i nuklearne probe, samo obična minorna replika. Naravno da je riječ samo o mikroklimatskoj i mezofilnoj regionalnoj klimatskoj dispoziciji kao segmentarnom djeliću planetarne klimatske dispozicije ili bolje rečeno klimatske traume. Postojeće bezbjedonosno egzistencijalne migracije isto tako su neuporedive sa ekološkim migracijama.

Gradsko zelenilo ili „urbano šumarstvo“ su „pluća grada“ čime se ovom definicijom sublimira u prvom redu sanitarno higijenski i zdravstveni značaj. Znače li ove poruke i konstatacije za gradske planere i političke upravljače naših gradova, bilo kakvo upozorenje. Navešću samo jedan primjer da, ako okrešeme grane jednog stabla čija je horizontalna projekcija deset četvornih metara, onda smo uništili zaštitnu funkciju zelene površine od deset hiljada četvornih metara.

Politizirano i oligarhijski utemeljeno davanje koncesija na račun šuma i šumskog zemljišta kao i neadekvatna i formalno neučinkovita šumarska filtrirano plagijatska legislativa iz prošlog sistema, promijeniti će zaključak ekspertize FAO eksperata sa početka sedme decenije prošloga stoljeća da je „BiH bogata siromašnim šumama“ u daleko pežorativnije značenje.

Posmatrajući ovaj haotičan odnos vlasti prema prirodi i naučne činjenice koje nas upozoravaju na neizbježnu katastrofu, možemo sebi postavljati samo retorička pitanja:
– hoće li urbane zelene površine biti zaštićene od neplanske, haotične i invazivne gradnje?
– hoće li gradske zelene površine, posebno parkovi, ikada doživjeti reambulaciju svojih graničnih linija?
– hoće li Grad Tuzla ikada donijeti bilo kakav legalan administrativni dokument koji obrađuje zaštitu, izgradnju i korišćenje urbane prirodne strukture?

Na kraju, šuma kao duhovna, to jest estetska kategorija u beskraju i početku vremena davala je svoje stanište našim precima svojim prašumskim mrakom (ne sivilom asfalta i plastike), a njihov mentalni refleks se razvijao vizualnom predstavom njihovih očiju prirodnog koloritnog odsjaja zlatno purpurnih i zelenih nijansi šumskih spratova. Jer „stabla su izraz čežnje za nebom“ pisao je R. Tagore, dok u istom inspirativnom zanosu H. Džubran kaže „Stabla su pjesme koje Zemlja piše po nebu“. (Piše: Mijo FRANKOVIĆ)

Download PDF

3 Komentari

    • Naš bi grdonačelnik najrađe posjekao sva stabla da napravi “grad hiljadu jezera”
      Jedva čekam da ga sklone da prodišemo

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here