Intervju/ Prof. dr Ermina Latifagić-Iljazović: Strategija borbe protiv malignih bolesti u BiH je mrtvo slovo na papiru

0
736

Rak grlića maternice, jedna od najučestalijih bolesti u BiH, regiji pa i Evropi, a strategija prevencije u našoj našu državi je “mrtvo slovo na papiru”.

Treća sedmica januara svake godine obilježava se kao sedmica borbe protiv raka grlića maternice, premda se različite aktivnosti u Evropi i svijetu odvijaju i tokom decembra, pa i dijela februara.

Ovim povodom, sa prof. dr Erminom Iljazović, specijalistom patologije, razgovarali smo o nastajanju, prevenciji i liječenju ove, u našoj zemlji izuzetno česte bolesti,

Koliko su žene u BiH educirane o raku grlića maternice?

-Nažalost, ne dovoljno. Posljednjih godina puno pričamo o ovom problemu, ali unatoč tome, stopa učestalosti bolesti u našoj zemlji je jedna od najvećih ne samo u regiji nego i u Evropi. To znači da moramo pojačati naše napore da informacija o tome šta je rak grlića maternice i kako ga spriječiti dođe do svake žene.

Spomenuli ste da je stopa učestalosti visoka u BiH. O kojoj stopi govorimo u zemlji, a o kojoj u TK, odnosno, da li postoji registar na nivou kantona, Federacije i BiH o ovoj bolesti?

-Kad govorimo o BiH, gruba stopa učestalosti je 31,2 na 100.000 žena, a dobno standardizirana je 23,9 na 100.000. Usporedbe radi, slijedeća po učestalosti u regiji je Srbija, sa 20,3, dok recimo, Hrvatska, Slovenija, Italija i Španija imaju ispod 8 na 100.000 žena. Slična situacija je i u TK, gdje je drugi po učestalosti. Premda se maligne bolesti prijavljuju i prate na nivou kantona, na nivou BiH nema jedinstvenog registra, pa ga nema ni u Federaciji. Podaci postoje, ali registara nema.

Šta uzrokuje pojavu ove bolesti?

-Nastanak raka grlića maternice veže se za infekciju humanim papilloma virusom, odnosno, seksualno prenosivom infekcijom, u više od 90 posto slučajeva, premda i visoko rizično seksualno (promiskuitet, rano stupanje u seksualne odnose) značajno doprinosi nastanku promjena.

Poznato je da se za prevenciju ove bolesti koristi zaštitna injekcija. U kojoj dobi se preporučuje njeno primanje i koliko su naše žene uopće upućene na moguću prevenciju?

-Preventivna HPV vakcina (ima ih tri) štiti od najčešćih tipova HPV, sada se daje u dvije doze i namijenjena je prvenstveno za djevojčice u dobi od 11-12 godina. Ova vakcina je registrovana i u našoj zemlji, ali se ništa više nije uradilo na tom planu, tako da naše žene i javnost uopšte nemaju pravu informaciju o ovoj vakcini, njenim benefitima i primjeni generalno.

Ima li država bilo kakav fond za pomoć oboljelim od ove bolesti? Ako nema, šta bi trebalo uraditi po tom pitanju?

-Nažalost, država vodi jako malo računa o preventivnim programima generalno, tako da nema niti fonda, niti primjene preventivnih programa u praksi. Postoji određeni broj pisanih strategija za prevenciju malignih bolesti, ali uglavnom kao mrtvo slovo na papiru. Jednostavno, treba ih samo početi primjenjivati i rezultati neće izostati.

Zna se da papa test može rano pokazati eventualne promjene na grliću maternice. Koliko ga često žene trebaju raditi?

-Odlazak ginekologu, pa samim time raditi papa nalaz, ovise od životne dobi i rezultata prethodnog nalaza. Preporuke Evropske asocijacije za prevenciju raka grlića maternice kažu da se prvi papa nalaz treba uraditi do godinu dana od prvog seksualnog odnosa. Ukoliko su tri uzastopna papa nalaza uredna, onda se on radi periodično, jednom u tri godine. Ukoliko rezultat papa nalaza odstupa od normalnog, ovisno od tog rezultata, ginekolog će procijeniti da li će se slijedeci raditi za 3 ili 6 mjeseci ili će se raditi i biopsija. Naravno da žene reproduktivne dobi od 15-44 godina trebaju nesto intenzivniju kontrolu u skladu sa seksualnim ponašanjem.

S obzirom na mentalitet našeg društva, može se govoriti o ženama koje sam odlazak ginekologu još uvijek smatraju sramotnim, kako uopće govoriti o papa testu, a još upitnije o već nastalom oboljenju?

-Da, u pravu ste. Ali, to je upravo ono na čemu trebamo raditi. Prosvjećivati, pričati o raku grlića maternice, uzrocima nastanka i posebno o najboljoj stvari vezano za ovaj tip raka, da se može stopostotno spriječiti redovnim pregledima i kontrolama. Rak, kao ni jedna druga bolest, ne bira ni po dobi, ni po boji kože, ni po onome ko je ko i šta radi. Ako žena ne brine o sebi, ako nije dovoljno savjesna i samokritična, onda nastanak raka grlića maternice nije iznenađenje.

Kada je riječ o UKC-u Tuzla, koliko žena tokom godine zatraži preventivni pregled, a koliko godišnje se otkrije postojanje bolesti?

-Mi nemamo pravih preventivnih programa, jer imamo oportunistički skrining, što znači da se uglavnom pregledaju i prate žene koje i inače vode računa o sebi i svom zdravlju. Prema statistici Zavoda za javno zdravstvo TK, u posljednjih 10 godina mi imamo blagi porast broja otkrivenih slučajeva raka grlića maternice i kreće se oko 50 slučajeva godišnje, s tim, da su npr. 2010. godine, otkrivena 73 slučaja. Nažalost, udio abnormalnih citoloških nalaza u ukupnom broju urađenih tokom godine u UKC Tuzla, zauzima značajan broj, što je u skladu sa brojem novootkrivenih slučajeva raka.

Da li je moguće izlječenje ove bolesti i šta sve žena treba proći da bi se reklo da je potpuno izliječena?

-Ukoliko se otkrije u ranoj fazi, prije nego postane široko invazivan, izlječenje je potpuno. Ali, žena mora nastaviti sa redovnim kontrolama i naravno mora redovno raditi papa nalaz. Ukoliko se bolest otkrije u invazivnoj fazi, pacijentica mora proći kroz potpuni onkološki tretman, a ishod ovisi od mnogo faktora, ponekad sa nepovoljnim ishodom. (Razgovarala: Azra KUNOSIĆ)

Download PDF

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here