DW: Hrvatska – tempirana bomba siromaštva

0
609

Najnovije statistike na nivou EU otkrivaju poražavajuće egzaktne posljedice slabe politike plata i odnosa prema radnim pravima u Hrvatskoj nakon krizne 2008. godine.

Hrvatska, prema objavi Evropskog sindikalnog instituta (ETUI), bilježi najveći pad plata u istočnim zemljama EU za razdoblje od globalno-krizne 2008. godine do danas, piše Dojče vele navodeći da je kao parametar u obzir uzeto kretanje prosječne plate u odnosu na prosjek plata u zapadnim državama EU, odnosno unutar tzv. EU15.

U navedenom periodu prosječan lični dohodak u Hrvatskoj pao je sa 43 odsto zapadnoevropskog prosjeka na svega 37 odsto.

Raspon u ostalim državama istoka EU kreće se danas od najniže rangirane Bugarske s 18 odsto, do Estonije s 42 odsto, a preko polovine prosjeka u U15 odskače jedino Slovenija, sa oko 60 odsto.

Prema stanovištima Evropske konfederacije sindikata (ETUC) razlog generalnom rastu jaza između evropsko-unijskog istoka i zapada leži u većem rezanju radničkih prava kod prvih za vrijeme krize, a pored toga, ta prava su se na zapadu Evrope, u kasnijim godinama, brže i lakše vraćala prema ranijim vrijednostima, što je dodatno pospješilo uvećavanje razlika.

O tome se u Hrvatskoj izjasnio proteklih dana Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, riječima da toj državi prijeti ozbiljan rizik da pri evropskom vrhu bude samo po brojkama o iseljavanju.

Ekonomista i akademik Zvonimir Baletić rekao je tim povodom za Dojče vele da kriza 2008. u Hrvatskoj nije bila shvaćena sistematski, nego uzeta zdravo za gotovo, pa je i pristup suzbijanju bio u skladu sa tim.

“U međuvremenu smo se nekako, i tek donekle, stabilizovali, ali još uvijek smo daleko od blagostanja. Ne može biti dobro ako izvezete 200 hiljada ljudi u kratkom roku, a po broju nezaposlenih i dalje nismo ni blizu nuli. Zato govorim samo o niskom nivou ekonomske stabilnosti. Na žalost, pogodio sam kad sam prije sedam-osam godina izjavio da se nismo primakli putu do stabilizacije, a ni danas ne mogu izjaviti nešto mnogo bolje”, kazao je Baletić.

On je dodao da su nastradali prvenstveno radnici i penzioneri većine kategorija, a opala je kupovna moć, plate su ionako bile male, a cijene takve kakve jesu “nisu mogle nadoknaditi pad potrošnje”.

“Politika nije bila dovoljna brana padu domaće proizvodnje, osim što se i uopšteno išlo na ruku uvozu. Neki slojevi prošli su bolje u krizi, naravno, ali hrvatska radnička klasa, i ne samo hrvatska, pretrpjela je glavni udar i teret. Naši ljudi zato danas masovno traže posao čak i u zemljama koje su donedavno bile osjetno nerazvijenije od nas. A to znači da smo zaostali i za većinom istočnoevropskih zemalja”, rekao je Baletić.

DW navodi da je položaj penzionisanih radnika još gori od onih koji su i dalje u radnom odnosu, a po nekim merilima Hrvatska stoji lošije čak i u odnosu na istok EU.

Kako se navodi, udio prosječne hrvatske penzije iznosi 37,8 odsto i već je neko vrijeme u padu.

“To ne žele uvijek da priznaju u Hrvatskom zavodu za penziono osiguranje”, izjavila je predsednica Sindikata penzionera Hrvatske Jasna Petrović i navela da ne može ni da negira činjenicu da je taj razmjer u BiH iznosi 43 odsto, na Kosovu 47, u Srbiji 48, u Crnoj Gori 58, u Sloveniji 60, u Makedoniji i Mađarskoj 62 odsto.

Prema njenim riječima, Hrvatska je dotakla evropsko dno, što je i kopija ukupne politike plata i položaja radnika, a pritom u posebno lošem položaju u Hrvatskoj su žene, jer njima je proporcionalno teže nego radnicama u ostalim zemljama EU.

“A nije normalno niti da je pokrivenost platama u Hrvatskoj svega 64 odsto, dok u Sloveniji čak 92 osobe, od stotinu njih koji su stariji od 65 godina, prima penziju. Nema porasta stvarne radne aktivnosti, pa niti onda kad se čini da raste zaposlenost. Nema ozbiljne političke podrške radu i neka nas zato ne čudi ako uskoro kod nas eksplodira bomba siromaštva”, upozorila je Petrović.

(agencije)

Download PDF

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here