Znanstvenici: Ako ne spasimo Antarktik svijetu prijeti katastrofa

1
82

Skupina nagrađivanih znanstvenika objavila je u srijedu u časopisu “Nature” članak u kojemu predviđaju utjecaj klimatskih promjena na otapanje leda na Antarktiku te spekuliraju o mogućem utjecaju topljenja antarktičkog leda na život na Zemlji, prenosi CNN.

Prema prognozama znanstvenika, ako ništa ne poduzmemo po pitanju sprječavanja otapanja leda, razina mora će se u budućnosti podići, a svim obalnim zemljama zaprijetit će opasnost od poplava.

Znanstvenici predviđaju dva moguća raspleta situacije – jedan pozitivni i jedan negativni – do kojih bi moglo doći do 2070. godine.

Zašto bismo se trebali brinuti zbog Antarktika

Svakome od nas Antarktik je poznata kao stanište preslatkih pingvina, no to sigurno ne bi trebao biti jedini razlog da se brinemo za nj. Antarktik je prekriven ledenim pločama koje teku prema oceanima putem mreže ledenih potoka i ledenjaka.

U posljednje se vrijeme smanjila količina plutajućih ledenih šelfova oko Antarktike, a znanstvenici također smatraju da se šelfovi stanjuju kao posljedica zagrijavanja planeta.

Štetni utjecaj zagađenja na Antarktiku

Antarktik je izrazito osjetljiv na učinke zagađenja. Ozonska rupa koja se nalazi točno iznad tog kontinenta djelomično je uzrokovana ispuštanjem štetnih klorofluorougljika iz naših klima uređaja, sprejeva, otapala, hladnjaka te industrijskih procesa.

Kroz ozonsku rupu prodire pretjerana količina ultraljubičastog svjetla, što je uzrok višim temperaturama. Morskom ledu šteti i pojačan zapadni vjetar, čije je jačanje također uzrokovano klimatskim promjenama.

Pojačana kiselost oceana zbog povećane količine ugljičnog dioksida također je postala globalni problem. Pojačana kiselost oceana posebno je opasna za živi svijet u morima te negativno utječe na mogućnost reprodukcije kod riba.

Pesimistični scenarij

Prvi mogući scenarij izložen u radu predviđa veliko topljenje leda u Južnom oceanu i na Antarktiku. Procjenjuje se da će do 2070. godine nestati gotovo četvrtina leda u oceanima.

Otapanje morskog leda značit će podizanje razine mora na globalnoj razini. U najgorem slučaju, razina mora će se do 2070. godine povećati za pola metra u odnosu na 2000. godinu.

Razina mora u priobalnom dijelu SAD-a porast će još i više, što će razorno djelovati na okoliš i uzrokovati bilijunske štete.

Optimistični scenarij

Drugi, optimističniji scenarij predviđa da će se na Antarktiku zadržati postojeće stanje, pod uvjetom da svijet uloži napore u smanjenje zagađenja.

Ledene ploče i dalje će se stanjivati, ali usporeno, jer će se kiselost oceana sporije povećavati. Broj jedinki najosjetljivijih životinjskih vrsta smanjit će se, no ostale vrste će se uspjeti prilagoditi.

Stabilizacija razine morskog leda značajno će smanjiti učestalost nastanka ekstremnih vremenskih uvjeta, koji također ugrožavaju životinjske vrste.

Globalni utjecaj

Interdisciplinarna skupina znanstvenika koja stoji iza ta dva scenarija vjeruje da će njihova teoretska predviđanja potaknuti svjetske vođe da problemu otapanja leda pridaju veću pozornost.

Rob DeConto, profesor geoznanosti na Sveučilištu Massachusetts u Amherstu i jedan od suautora članka, optimističan je po pitanju budućeg razvoja događaja.

“Po prirodi sam optimist, no priobalne regije morat će pretrpjeti još mnoge nedaće prije no što ljudi shvate da poplave kakve smo imali u Bostonu, Miamiju i drugim regijama ukazuju na to da se daleko od nas događa nešto što izravno utječe na nas“, zaključuje DeConto.

Što će biti s Jadranom?

Rast razina mora u Jadranu neće imati tako dramatične posljedice kao što će imati u nekim drugim dijelovima svijeta jer je naše priobalje uglavnom dosta strmo. Za usporedbu, najviši prirodni vrh otočne države Maldiva nalazi se samo 2,5 metra iznad razine oceana, što znači da bi u crnom scenariju najveći dio te zemlje do 2100. mogao biti pod vodom. No ipak, i neki dijelovi hrvatskog priobalja mogli bi pretrpjeti goleme štete.

Podizanje razina mora, koje se bilježi u drugim dijelovima svijeta, u Jadranu se počeli bilježiti s određenim vremenskim zaostatkom. Od 1960-ih do 1990-ih one su u Jadranu i Sredozemlju bile stabilne dok su globalno rasle oko 2 mm godišnje. No, od početka 90-ih do danas rastu oko 3 mm godišnje

Podizanje razina mora u Hrvatskoj moglo bi uzrokovati najveće štete u zaleđu Zadra i Nina te osobito u dolini Neretve. More bi moglo prodrijeti u doline, a s njime će doći i sol koja će uništiti poljoprivredne površine.

Stručnjaci upozoravaju da bi se i Hrvatska na vrijeme trebala pripremiti za takvu mogućnost. Prema studiji koja se zove ‘Procjena mogućih šteta od podizanja razina mora za Republiku Hrvatsku’ troškovi izgradnje i održavanja sustava zaštite od podizanja razina do 2100. mogli bi se kretati između 16 i 23 milijardi dolara. No štete koje bi se time izbjegle bile bi mnogostruko veće – prosječno bi iznosile od oko jedne do gotovo devet milijardi dolara godišnje.(ip,tl)

1 komentar

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here