Vaša pisma: Kako možemo smanjiti zagađenost zraka u Tuzli

6
492

Grad Tuzla godišnje dobija 5.5 miliona maraka od Termoelektrane Tuzla na osnovu toga što TE zagađuje zrak i gradska vlast bi ta sredstva trebalo da namjenski koristi za unapređenje životne sredine a ponajprije smanjenje zagađenja zraka.

O tome da se sredstva namjenjena za ekologiju koriste nenamjenski za neekološke projekte je i ranije ukazivano. Ovdje želim da ukažem na ono što gradska vlast smatra ekološkim korištenjem tih sredstava a u stvari je upravo suprotno. Obrazloženje izlažem po tačkama.

Svaka tačka bi većini trebala biti ne samo prihvatljiva nego i apsolutno tačna. Osim možda jedne…

1. Termoelektrana u Tuzli spaljuje ugalj i tako zagađuje zrak u gradu.
2. Na osnovu toga plaća „kaznu“ ili „odštetu“ GRAĐANIMA grada Tuzle u iznosu 5,5 milina KM godišnje.
3. Gradska vlast većinu tih sredstava donira svom preduzeću nad kojim ima apsolutnu kontrolu i koje vrši distribuciju energije koju proizvodi ta ista termoelektrana.
4. To preduzeće tim parama proširuje mrežu za distribuciju toplinske energije isključivo iz TE.
5. Proširenjem mreže i spajanjem novih korisnika centralnog grijanja povećava se potreba za isporukom toplinske energije iz TE prema gradu.
6. Za zadovoljenje potreba novih korisnika daljinskog grijanja TE povećava spaljivanje uglja i time povećava zagađenje zraka u Tuzli.
Tačka 6 je ta koju bi neki mogli da osporavaju, relativiziraju…. ili iznose neke „alternativne istine“.

Pa evo unaprijed odgovora na neka moguća protupitanja.
– Da li pripajanje novih korisnika na daljinsko grijanje uopće povećava količinu sagorenog uglja u TE? Pa to bi trebalo pitati odgovorne u TE Tuzla. Oni koji misle da ne povećava neka onda traže da tako isporučena energija bude besplatna.

– Da li pripajanje novih stanova i kuća na daljinsko grijanje „nešto“ povećava ukupnu količinu sagorenog uglja u TE, ali je ta količina manja nego da se ti stanovi i kuće zagrijavaju ugljem u „vlastitoj režiji“? Prije će biti da to povećanje nije „nešto“, nego „znatno“ ako se ima u vidu da TE ne iskoristi ni 40% energije uglja a oni koji lože u vlastitoj režiji ipak iskoriste više.

– Da li loženje te dodatne količine uglja u TE ne zagađuje zrak u Tuzli zato što TE ima visoke dimnjake koji dim izbacuju dalje od Tuzle? Pa onda tačka 1 ne bi bila istinita pa ne bi ni trebali plaćati 5.5 miliona.

Uglavnom, problem zagađenja zraka u Tuzli aktuelna vlast „rješava“ povećanim sagorjevanjem uglja u TE Tuzla i samim tim još većim zagađenjem zraka.

Postavlja se pitanje gdje je tu ekologija i smanjenje zagađenja zraka u Tuzli. Samo u Tuzli se problem zagađenja zraka rješava tako da najveći zagađivač dobije poticaj da još više zagađuje.

I sve to uz aktivno učešće i podršku profesionalnih ekologa. Ne znam šta na to kažu oni koji ih financiraju.

Već godinama navedeni distributer toplinske energije koju proizvodi TE Tuzla realizuje projekte toplifikacije i to tako da se jedne godine spoje dvije ulice, slijedeće možda tri i sve tako…Pri tome je bilo slučajeva da se na tu njihovu novoizgrađenu mrežu spoji 0 (nula) novih priključaka individualnih ložača. Ali, nema veze. Važno je da se sredstva obrću.

Suština je da građanima Tuzle aktuelna vlast ne nudi i ne podstiče nikakvu alternativu osim uglja. Mogu se za skupe pare spojiti na daljinsko grijanje iz TE na ugalj, ili mogu sami ložiti ugalj pri čemu jedino mogu birati hoće li plaćati Krekin ili Kukin.

Ipak, nisam protiv izgradnje bloka 7 ali pod dva uslova: da bude izgrađen po najstrožijim ekološkim zahtjevima i da njegova izgradnja ne dovede do poskupljenja struje za domaćinstva.

Koje bi mogle biti alternative za građane Tuzle?
O tome da se Tuzla spoji na zemni plin se ne smije ni progovoriti. Ovdje takve smještaju u ludnicu…Osim toga za to bi trebalo vremena a i plin nije baš za naš standard.
Alternativa bi mogla biti biomasa.

Biomasa bi vrlo brzo, već od sljedeće grejne sezone, mogla zanatno smanjiti zagađenje zraka u Tuzli. SVA ložišta u gradu mogu ODMAH i bez ikakvih prepravki i troškova preći na loženje biomase.

Jedan prijedlog bi mogao biti:
Ako bi se od onih 5.5 miliona 2 odvojilo za subvencioniranje nabavke biomase u vidu ogrevnog drveta u iznosu od 20 KM po metru drva, moglo bi se subvencionirati 100.000 metara drva.

Zatim sljedećih 1 milion za subvencioniranje nabavke peleta u iznosu od 40 KM po toni bi omogućilo subvencioniranje nabavke 25.000 tona peleta.

Mogao bi se predvidjeti i određeni iznos za subvencioniranje drvene sječke u iznosu, recimo, 5 KM po kubiku što bi bilo privlačno za firme sa većim kotlovima, umjesto da se od njih ultimativno traži da se pripoje na mrežu najvećeg zagađivača.

Ako neko misli da bi se ovolikim korištenjem biomase (drva, peleta) ugrozile šume u Bosni i Hercegovini, ove ovdje prezentirane količine predstavljaju manje od 5% potencijala zemlje u održivoj i ekološkoj proizvodnji biomase. I sada se višestruko puta više energije za zagrijavanje domaćinstava u BiH dobija iz drveta nego iz uglja.

BiH ima potencijal za održivu proizvodnju od oko 1.5 milona kubnih metara ogrevnog drveta godišnje. Drvne sječke još toliko.

Jesu li Talijani i Austrijanci budale pa kupuju naše bukove cjepanice a ni ne pomišljaju da uzmu ni Krekin ni Kukin da ga lože u svojim domovima?

I nakon ovih silnih subvencija bi od 5.5 miliona ostala značajna suma.
Ostatak bi se, recimo, mogao iskoristiti za formiranje registra (baze podataka) ložišta i njihovih ložača. Zatim za podršku uspostavljanju prvog gradskog područnog centra za distribuciju biomase. U tom centru bi registrovani korisnici mogli nabaviti za njih predviđenu količinu biomase po subvencioniranim cjenama, sa odgovarajućom deklaracijom količine, kvalitete, energetske vrijednosti…. a ne da ganjaju švercere drva po divljim parkinzima ili kupuju vreću peleta po 7 i više maraka. U tom centru bi građani Tuzle mogli dobiti i za nijh prijeko potrebne informacije o pravilnom skladištenju, sušenju i korištenju drveta i druge biomase. Za ovakav centar bi se vjerovatno mogla dobiti i sredststva iz evropskih predpristupnih fondova.

Ostalo bi nešto para i za ljude u stanju socijalne potrebe da im se dostavi ogrjev u vidu drveta a ne da moraju spaljivati otpatke i plastiku koju nađu po kontejnerima. Naravno, ovakav područni centar bi omogućio dostavu kvalitetnih ogrevnih drva a ne da im se u oktobru dostave neodgovarajuća i sirova drva.

Evropska iskustva pokazuju da se okretanje biomasi kao domaćem ekološkom i održivom energentu vrlo pozitivno odražava i na zapošljavanje.

Da li bi ovo ugrozilo poslovanje rudnika? Odgovor je NE. Rudnici građanstvu isporučuju manje od 10 % proizvodnje, barem po zvaničnim podacima.

Mogli bi jedino biti ugroženi pojedinci kojima ova prodaja obezbjeđuje priliv gotovog novca. (B.M., Tuzla)

6 Komentari

  1. Individualna lozista su daleko veci zagađivaci od TE, obzirom da se nekontrolisano loze ugljevi loseg kvaliteta, a cesto ima slucajeva da ljudi loze i smece. TE mora povecati potrosnju uglja sa prosirivanjem mreze daljninskog grijanja, ali je TE opremljena elektrofilterima i ostalom opremom koja koliko-toliko umanjuje emisiju stetnih gasova.
    TE ima prilicno visoke dimnjake i svi polutanti se rasprsuju u dijapazonu od nekih 10ak km, a odsteta koju tuzla dobija je prije svega zbog odlagalista sljake i pepela u blizini TE koje nije nista manje opasno od samih dimnih plinova.
    Treba i napomenuti da je sistem zagrijavanja vode za daljinsko grijanje u TE davno izgrađen i da je upitno koliko sam taj sistem moze da podnese dodatnih prosirenja, jer on ima ogranicen kapacitet

  2. Za pocetak, tacka 4. ne stoji. Iznos od 5,5 miliona maraka se ne trosi namjenski (http://bit.ly/2oRYDb8). Da se taj novac investira u toplifikaciju, vec bismo rijesili pola problema.

    Na stranu cinjenica da je taj iznos premali (npr. EP HZHB za HE Rama placa opcini Prozor-Rama otprilike jednak iznos, iako se radi o 5 puta manjoj elektrani, koja uz to i ne zagadjuje). Treba ispregovarati (ako treba i uvjetovati izgradnju novog bloka) jednakom cijenom naknade po GWh kao za hidroelektrane.

    Drugo, cinjenica o efikasnosti Termoelektrane <40% se odnosi samo na elektricnu energiju, sto znaci da se od 1 MWh kaloricne vrijednosti uglja moze dobiti manje od 0,4MWh elektricne energije i taj je podatak krivo upotrijebljen u tekstu. Vrijednost dobivene toplotne energije je veca. Da je lozenje samo za toplotnu energiju isplativije, gradile bi se odvojeno toplane, a odvojeno termoelektrane.
    Ali ako cemo posteno, ni u kucnom grijanju na ugalj/drva iskoristivost se tesko moze postici veca od 60%, jednostavno skoro pola ode kroz dimnjak u zrak.

    – Visoki dimnjaci svakako doprinose smanjenju zagadjenja. Da su duplo nizi sigurno bi se to osjetilo na kvaliteti zraka u samom gradu. Osim toga TE ima kakve-takve filtere (sto ne znaci da ne trebaju ugradjivati bolje, uz desumporizaciju i sl.)

    – Ako se vec zeli iskoristavati potencijal biomase, onda Opcina treba izgraditi nekoliko manjih kogenerativnih termoelektrana na biomasu dovoljne velicine (ne vece!) da se zadovolje potrebe zagrijavanja grada do 2050, umjesto da se ide na subvencioniranje drveta domacinstvima. Tada bi Opcina dobivala subvencije iz fonda za obnovljive izvore. Ali u tom slucaju nam novi blok TE ni ne treba na toj lokaciji.


    Svi prijedlozi navedeni u pismu krecu od pogresno postavljene cinjenjice da se 5,5 miliona stvarno investira u svrhu u koju bi trebalo, a ne za krpljenje budzetskih rupa.

  3. Jos da nam ovaj strucnjak pokaze kako je izracunao ovu efikasnost od preko 40% za kucne kotlove, ja koliko se sjecam zakona termodinamike, 40% efikasnost ima idealan stroj, bez gubitaka. Ali hajd’ kod nas svaki dr******a ima strucno “misljenje”, od nauke do sporta, a sto mu je misljenje gluplje, to se autor osjeca samouvjerenije i vaznije!

    • Ovdje je autor iznio svoje misljenje, naveo je neke argumente, a ti “seljak” nisi naveo nista, a govoriš o “glupljem mišljenju”. Ma od*ebi!

      • Pa to i jest problem sto kod nas svako ima tzv. misljenje, narocito ako jako malo zna o nekoj temi, kao ovaj vrli pisac. Lupiti da kucni kotao moze imati 40% ucinkovitosti, a pogotovo da je efikasniji od TE, moze samo zesca, jako samouvjerena neznalica. A vrh je kad takve papcine poput tebe, jos ocekuju da na “ravnoj nozi” raspravljaju o temi koja je za njih spansko selo. Ono kad se frajer mucio jos u osnovnoj skoli sa tablicom mnozenja, eventualno nekad zavrsio neko sociolosko-politolosko s*anje od faxa, pa osjeti potrebu 20 godina poslije raspravljati sa inzenjerima, mislim pucam od smijeha na kolicinu gluposti po jedinici web prostora koja je ovdje izrecena!!

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here