Ustavni sud FBiH razmatrao problem nepriznavanja konstitutivnosti Srba

0
32

Ustavni sud Federacije BiH razmatrao je danas na javnoj raspravi zahtjev federalnog premijera Fadila Novalića i jedne trećine zastupnika u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona HNK-a (predmet U-48/17) za ocjenu ustavnosti određenih odredaba ustava HNK-a, Zapadnohercegovačkog, Posavskog i Kantona 10 (Livanjski kanton).

Naime, zahtjevima za utvrđivanje ustavnosti, koji se, s obzirom na njihovu prirodu, razmatraju u sklopu jedinstvenog predmeta, osporeni su član 1., član 7. stav 2., član 8., član 18. stav 2., član 37., član 48., član 52. stav 4. i član 85. stav 1. Ustava HNK-a, te član 10. stav 1. Ustava Zapadnohercegovačkog kantona, kao i član 2. i član 10. stav 1. Ustava Posavskog kantona, odnosno član 2. i član 10. st. 1. i 2. Ustava Kantona 10.

Meritum ustavnosudskog spora tiče se nepriznavanja ustavnopravne konstitutivnosti srpskog naroda i ravnopravnosti srpskog jezika i pisma ćirilice, kao i nepriznavanje naziva bosanskog jezika kojim govore Bošnjaci i ostali kojima je to maternji jezik, a u kontekstu njihovog nepriznavanja kao službenih jezika i pisma.

Podnositelji zahtjeva smatraju da osporene odredbe nisu u saglasnosti s Ustavom FBiH, te odredbama Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Međunarodnog ugovora o građanskim i političkim pravima, odnosno instrumentima međunarodnog prava koji su sastavni dio Ustava.

Istovremeno, pozivaju se na ranije presude Ustavnog suda FBiH iz 1997. i 1998. godine koje se odnose na ustave Zapadnohercegovačkog, Posavskog i Kantona 10, a tiču se naziva bosanskog jezika u kojima su određene odredbe, odnosno upotreba naziva bošnjački, umjesto bosanski proglašeni neustavnim, koje presude u međuvremenu nisu provedene.

U zahtjevu za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi spomenutih kantonalnih ustava navodi se kako je Ustavom FBiH propisana konstitutivnost i ravnopravnost sva tri naroda i Ostalih u FBiH, uz podsjećanje na Odluku Ustavnog suda BiH iz 2000. godine, i međunarodnopravne standarde zaštite ljudskih prava i sloboda.

Punomoćnik federalnog premijera, advokat Nedim Ademović konstatirao je da ostaje pri navodima iz spomenutog zahtjeva, te je, s obzirom na činjenicu da je Skupština Kantona 10 u međuvremenu usvojila odgovarajuće amandmane, povukao zahtjev u odnosu na osporene odredbe Ustava tog kantona.

Ocijenio je neprihvatljivim sa stanovišta pravne države i u kontekstu neprovođenja spomenutih presuda Ustavnog suda da se odluke najviših sudova ignoriraju i da se javna vlast bez ikakvog osjećaja odgovornosti odnosi prema najvišim sudskim instancama, navodeći da takav odnos predstavlja dodatno kršenje Ustava FBiH.

Ademović je precizirajući zahtjev, kazao kako smatra opravdanim da se Ustavni sud FBiH opredijeli da, pored navednog u vezi s utvrđivanjem povreda Ustava FBiH i proglavanjem neustavnim osporenih odredbi (ustava HNK-a, Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona), uvedu i prijelazna rješenja na period od šest mjeseci, a s obzirom na iskustvo ovog suda da se njegove presude ne poštuju kako bi odmah dobili norme koje su u skladu s međunarodnim standardima, Ustavom i obavezujućom sudskom praksom.

Stanovište jedne trećine zastupnika u Skupštini HNK-a obrazložili su zastupnici u toj skupštini – Amir Šelo, Vesna Saradžić i Ajman Šoše, podsjećajući da nema usaglašenog stava kada se radi o meritumu podnesenog zahtjeva, odnosno da su se članovi Zakonodavno-pravne komisije podijelili po pitanju njegove osnovanosti (tri člana ‘za’, dva ‘protiv’).

Naveli su, također, kako su u tekućem mandatnom periodu upućeni amandmani na Ustav HNK-a iz klubova Srba i Bošnjaka, koji su potom objedinjeni i upućeni u skupštinsku proceduru.

Kako je rečeno, ti amandmani se ne nogu naći ni na dnevnom redu skupštinskog zasjedanja, budući da ne postoji kvalificirana većina koja bi bila opredijeljena za njihovo razmatranje, a što se, neposredno, reflektira na rad same kantonalne skupštine i njenih tijela.

Na nepostojanje jedinstvenog stava spram razmatranog zahtjeva ukazao je i predsjedavajući Skupštine HNK-a Šerif Špago, uz opasku da Zakonodavno-pravna komisija nije uspjela utvrditi jedinstven odgovor, odnosno da je Skupština po tom pitanju ostala bez zvaničnog stava.

Zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK-a Tomislav Martinović, koji je izdvojio mišljenje u povodu zahtjeva za ocjenu ustavnosti spomenutih odredbi, smatra, međutim, da su u HNK-a de-facto u potpunosti implememtirane odredbe koje se tiču konstitutivnosti triju naroda, navodeći da je 2003. godine konstituiran Klub srpskog naroda i da jedan predstavnik tog naroda participira u Vladi HNK-a, te ustvrdivši da u tom pogledu ne postoji stvarna diskriminacija.

Nadalje, navodi da je visoki predstavnik vlastitom odlukom proglasio amandmane na Ustav FBiH, kao i da tu odluku Parlament FBiH nije implementirao u sklopu propisane parlamentarne procedure, pitajući se – zašto bi se mijenjao kantonalni, ako ni federalni Ustav nije promijenjen, te potcrtavajući razliku između normativnog i stvarnog kao prethodnog pitanja.

V.d. tajnica Skupštine Posavskog kantona Lucija Matić Sud je informirala o tome da je krajem 2013. usvojena inicijativa za promjenu Ustava ovog kantona, te da je sačinjen Nacrt amandmana koji je u međuvremenu povučen, kao i da je to pitanje uvršteno u program rada za 2018. godinu.

U sklopu pitanja sudaca i odgovora strana u postupku otklonjene su određene nedoumice, te precizirani stavovi, a odluka u vezi s meritumom razmatranog zahtjeva za ocjenu ustavnosti bit će donesena naknadno, na sjednici vijećanja i glasanja Ustavnog suda FBiH.

(Fena)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here