U Zagrebu predstavljene knjige Jadranka Prlića i Mate Arlovića o Herceg-Bosni

0
44

Trosveščana knjiga Jadranka Prlića “Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne I.-III.” te knjiga Mate Arlovića o pravnoj prirodi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne – “The Croatian Community of Herzeg-Bosnia and the (re)organisation of Bosnia and Herzegovina” -predstavljene su večeras u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu…

O knjigama su govorili ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskog centra Domovinskoga rata u BiH Željko Raguž, povjesničar Mladen Ančić i ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor.

Željko Raguž je istakao kako knjiga Jadranka Prlića na više od tri tisuće stranica sažima cjelokupnu povijest tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

U knjizi se, istaknuo je Raguž, Prlić bavi nedjelotvornostima Evrope kad su u pitanju nacionalna pitanja u BiH, a i bezobraštinom političkog Sarajeva.

Međutim, u okvirima međunarodne zajednice, ocijenio je Raguž, naknadno su prihvaćene ideje Herceg-Bosne i važnost mišljenja Banditerove komisije na mirovnoj konferenciji u Haagu.

„Prlić analizira situacije koje su postale dio bošnjačke političke propagande i narativa, kao što je politika Armije BiH koja je protjerivala Hrvate, a istodobno ih optuživala za progon Bošnjaka“, napomenuo je Raguž, dodavši kako je s područja Herceg-Bosne otišlo oko 100 tisuća ‘nehrvata’, dok je s područja Republike Srpske i područja pod nadzorom Armije BiH nestalo više od milion, odnosno, po oko 500 tisuća ‘nesrba’ i ‘nebošnjaka’.

Po Raguževim riječima, „Prlić registrira više od 300 bošnjačkih logora, u kojima je boravilo više od 14 tisuća Hrvata, a čak 50 Hrvata stradalo je na način da su im odrubljene glave“, rekao je, ocijenivši kako Prlić kroz politički objektivan i činjenično utemeljen način argumentira svoje teze.

Za rad na ovoj knjizi koristio je svu dostupnu i domaću i međunarodnu literaturu, posebice izvješća UN-ovih izaslanika, napomenuo je Raguž.

U svojoj knjizi “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine”, (Novi informator, Zagreb 2017.) sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske Mato Arlović je „temeljito pokazao kako su svi ustavnopravni akti (Ustav SFRJ, Ustav BiH te ustavi svih socijalističkih republika i autonomnih pokrajina u bivšoj SFRJ) jamčili pravo na obranu kao osobno i kolektivno pravo građana i njihovih asocijacija“.

„Neodaziv na obranu zemlje i neispunjenje te dužnosti“, istaknuo je Arlović, „podlijegao je kaznenopravnom progonu i kaznenoj odgovornosti“.

Istaknuo je kako Hrvatska zajednica Herceg-Bosna nikad nije donijela niti jedan pravni ili drugi akt iz kojeg bi proizlazilo da negira vlast BiH, prihvaća neku drugu vlast, npr. vlast Republike Hrvatske, niti je bilo kojim pravnim dokumentom negirala ustavnopravni poredak BiH. (Fena)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here